U prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca u Zagrebu, danas su predstavljeni rezultati mapiranja sektora Kulturnih i kreativnih industrija koje je proveo Ekonomski institut. Prema predstavljenim brojkama, kreativne i kulturne industrije (KKI) u Hrvatskoj ostvaruju 15 milijardi kuna prihoda, zapošljavaju 124 tisuće ljudi, a po udjelu prihoda u BDP-u, drugi su po veličini sektor u Hrvatskoj (3,5%).
KKI pokazale su se otpornije na recesiju od drugih sektora upravo zbog nove gospodarske paradigme koju su prigrlile djelatnosti poput glazbe, filma, umjetnosti, medija, izdavača i sl.: „U godinama recesije kada je bruto dodana vrijednost cjelokupnog poslovnog sektora u Hrvatskoj bilježila pad od 4,7 posto, bruto dodana vrijednost kreativnih i kulturnih industrija porasla je 3,5 posto. Činjenica je da se taj sektor pokazao otpornijim na recesiju od ostatka gospodarstva. Razlog leži u primjeni nove paradigme koja se rađa u gospodarstvu s fokusom na male i kvalitetne timove ljudi, ulaganje u njihovo obrazovanje i u specijalizirane proizvodnje. Sami rezultati mapiranja ukazuju da postoji još značajniji prostor za ekspanziju sektora i dinamiziranje aktivnosti, a time i za povećanje zaposlenosti u ovoj probitačnoj gospodarskoj industriji“, izjavila je Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija.
Glazba, jedna od vodećih grana kreativnih industrija, čini 14% ukupne zaposlenosti KKI te, s izvedbenom umjetnošću, 11,7% ukupne bruto dodane vrijednosti KKI. Glazba i izvedbena umjetnost vodeće su s udjelom poslovnih subjekata unutar sektora kulturnih i kreativnih industrija (21,2%) što zapravo glazbene autore, izvođače i producente smješta među najbrojnije male poduzetnike u kulturi. Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a, istaknuo je kako stručna služba ZAMP godišnje prima oko 500 novih članova kojima sustav kolektivne zaštite omogućuje povrat njihovih investicija u glazbu. Sustav postoji, ali treba nam zakonski i institucionalni okvir koji će taj sustav pratiti i podržavati, zaključio je Marčec.
Da su institucije prepoznale potencijal glazbe kao gospodarske snage, potvrdio je i ministar kulture Berislav Šipuš koji je sudjelovao u panel diskusiji nakon predstavljanja rezultata studije. Šipuš je najavio inicijativu Ministarstva kulture kojim će ministarstvo stimulirati otvaranje rock klubova u Hrvatskoj te njihov glazbeni program. Također, ministar je najavio i formiranje posebnog Vijeća za rock glazbu koje će odlučivati o poticajima glazbenom stvaralaštvu i rock festivalima. „Ideje su najjeftinije, a proizvode mnogo i mogu dati fantastične rezultate!“, komentirao je Šipuš rezultate mapiranja.
Prezentacija mapiranja sektora Kulturnih i kreativnih industrija dostupna je ovdje.
