Intervju Nuše Hauser sa skladateljicom i dekanicom Muzičke akademije u Puli prenosimo s portala glazba.hr.
Skladateljica i profesorica Laura Čuperjani od 2007. godine predaje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a od listopada prošle godine obnaša funkciju dekanice. Razgovarali smo o toj najmlađoj ustanovi visokoglazbenog obrazovanja u Hrvatskoj, njezinim temeljima, potencijalima i planovima. Osvrnuli smo se i na autorski, skladateljski rad, za koji je Čuperjani višestruko nagrađivana i koji je dosadašnjom afirmacijom i pozicijom u suvremenoj glazbenoj produkciji zamijećen i na međunarodnoj sceni.
Unatoč i dalje nedovoljnoj prepoznatljivosti u Hrvatskoj, možda upravo zbog kraćeg „životnog vijeka“ ustanove, ona se zapravo snažno oslanja na dugu tradiciju.
Tradicija glazbenog obrazovanja nije zanemariva, ona traje od 1965. godine. Više glazbeno obrazovanje u Puli vezuje se za tu godinu, kad je u sklopu Pedagoške akademije upisana prva generacija studenata na dvogodišnji studij Glazbenog odgoja. Kasnije, 1979. godine, pokrenut je četverogodišnji studij Glazbenog odgoja, koji je kasnije promijenio naziv u Glazbena kultura.
Godine 2003. na našoj je tadašnjoj sastavnici pokrenut studij Klasične harmonike, dakle ove godine obilježavamo trideset godina od osnutka tog studija, a 2005. su oba studija u sklopu Filozofskog fakulteta, koji je tada bio pod riječkim sveučilištem, revidirana u skladu s Bolonjskim procesom. Kasnije, s osnivanjem Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, sastavnica postaje Odjel za glazbu da bi 2014. godine odlukom Senata Sveučilišta Odjel preimenovan u Muzičku akademiju u Puli.
Iste godine pokrenut je studij solo pjevanja, a godinu dana nakon i studij klavira. Danas tako imamo četiri odsjeka – Odsjek za glazbenu pedagogiju, Odsjek za klasičnu harmoniku, Odsjek za solo pjevanje i Odsjek za klavir. Naravno, ukoliko prilike to budu dopustile, u strategiji sveučilišta a i same akademije jest otvaranje novih studija, iako smatram da je dupliranje postojećih, onih koji se već nude na drugim institucijama vrlo nezahvalno. Opće je poznato, naime, da je maturanata iz godine u godinu sve manje, a od ulaska Hrvatske u Europsku uniju sve je više odlazaka mladih na studij u inozemstvo.
Isto tako treba uzeti u obzir mogućnost zaposlenja tih mladih budućih diplomiranih glazbenika. Moguće rješenje u perspektivi vidim u nekim novim interdisciplinarnim studijima, studijskim programima, no za sve takve novine potrebno je jedno pomno, dugoročno promišljanje i ozbiljnost u pristupu.
Prije par godina pristupilo se reviziji postojećih studijskih programa koji bi se na neki način objedinili, okupili pod nazivnik Glazbena umjetnost, studijski program u kojem bi se omogućio prostor i za otvaranje novih smjerova, odnosno studija novih instrumenata. Tu prije svega mislim, a ta ideja već postoji, za otvaranjem studija gudačkih instrumenata i to upravo iz razloga što postoji potreba u Puli i Istarskoj županiji za osnivanjem barem jedne baze, temelja gudačkog orkestra. Za početak to može biti i komorni gudački orkestar. U tom smislu promišljalo se o otvaranju studija gudačkih instrumenata.
Naravno da u tom kontekstu treba razmišljati i o kadrovskim kapacitetima. Danas je u nastavnom procesu Muzičke akademije uključeno 43 nastavnika, stalnih zaposlenika i vanjskih suradnika. Imamo i suradnike s drugih sastavnica Sveučilišta, ali naravno da potreba za razvojem kadra ima, što opet ne ovisi o nama i u tom kontekstu spominjem tu problematiku osnivanja novih odsjeka i studijskih programa. Uvjetovani smo mogućnostima dobivanja koeficijenata od Ministarstva znanosti i obrazovanja. To je dosta kompleksno pitanje u situaciji u kojoj se trenutno nalazimo.
Intervju u cijelosti pročitajte na glazba.hr.
Foto: Igor Dražić/Glazba.hr
