K O N C E R T
G. B. PERGOLESI, T. ALBINONI
Solisti
Marija Kuhar Šoša, sopran
Martina Gojčeta Silić, mezzosopran
dirigent
ZLATAN SRZIĆ
Crkva Kraljice Sv. Krunice
Zagreb, Kontakova 1
Četvrtak, 26. travnja 2018.
Početak u 20 sati
ULAZ SLOBODAN
PROGRAM
Giovanni Battista Pergolesi
STABAT MATER
1. Stabat mater dolorosa
2. Cujus animam gementem
3. O quam tristis et afflicta
4. Qaue moerebat et dolebat
5. Quis est homo
6. Vidit suum dulcem natum
7. Eja mater fons amoris
8. Fac, ut ardeat cor meum
9. Sancta mater, istud agas
10. Facu ut portem Christi mortem
11. Inflammatus et accensus
12. Quando corpus morietur
Solisti
Marija Kuhar Šoša, sopran
Martina Gojčeta Silić, mezzosopran
Tomaso Albinoni
ADAGIO u g molu
ZAGREBAČKI OMLADINSKI KOMORNI ORKESTAR
ZOKOR
Dirigent
ZLATAN SRZIĆ
Sandro Zaninović (1934., Hvar – 2018., Los Angeles)
Hrvatski dirigent i skladatelj, glazbeni promotor i organizato, Sandro (Aleksandar) Zaninović, rodio se u Velom Grablju na Hvaru 1934. godine. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1961. godine završio je studij dirigiranja kod Igora Gjadrova, a 1967. godine diplomirao kompoziciju kod Stjepana Šuleka. Iste godine otišao je na usavršavanje u Los Angeles gdje je 1972. magistrirao na odjelu za glazbu Kalifornijskog sveučilišta.
Dirigentsku karijeru započeo je u Zagrebu u Simfonijskom orkestru Radio Zagreba i u Zagrebačkom kazalištu Komedija. 1972. godine osnovao je i do 1976. vodio komorni orkestar u Beverly Hillsu. Od 1976. je dirigent Splitske opere i direktor glazbenog programa Hvarskih ljetnih priredbi. 1986. ponovno se vraća u SAD gdje trajno ostaje živjeti i djelovati. Iste godine utemeljuje i postaje glazbenim direktorom Međunarodnog komornog orkestra u Los Angelesu.
Iako je primarno bio aktivan kao dirigent, Zaninović (u Americi je koristio i pseudonim Mr. Zee) iza sebe ostavlja i razgranati skladateljski opus raspona od simfonijskog i puhačkog orkestra, preko brojnih komornih i vokalnih sastava do glazbe za film i televiziju. Bavio se i glazbenom pedagogijom. Dobitnik je nagrada Henry Mancini i Atwater Kent za skladanje i produkciju glazbe za film i televiziju (Los Angeles, 1971./72). Bio je dugogodišnji, redovni član Hrvatskog društva skladatelja.
Marija Kuhar Šoša (Žminj – Hrvatska) diplomirala je 2006. god. glazbenu kulturu i pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi red. prof. Lidije Horvat Dunjko. Za vrijeme i nakon studija osvojila je brojne nagrade i priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu od kojih se izdvajaju: nagrada Hrvatskog glumišta 2007. za najboljeg mladog opernog pjevača do 30 god., za ulogu Constanze (F. Poulanc: Razgovori karmelićanki) u HNK Zagreb, nagrada Marijana Radev za najbolje umjetničko ostvarenje u HNK Zagreb u sezoni 2008. / 2009. za ulogu Nanette (G.Verdi: Falstaff), nagrada Zagrebačke filharmonije za Najboljeg mladog glazbenika u 2009. godini.
U HNK Zagreb nastupala je u brojnim ulogama od kojih izdvaja: Susannu, Zerlinu, Paminu, Laurettu, Adinu, Adele, Norinu, Musettu, Jelenu, Gretel, Oscara…
Gostovala je u Messini (Ialija), u Halleu (Njemačka) i u Barceloni (Španjolska).
Ostvarila je zapažene nastupe u raznim projektima: C. Monteverdi: Božićne Vespere, W. A. Mozart: Requiem i Exultate, jubilate, G. F. Handel: Messiah, J. S. Bach: Magnificat, Charpentier: Te Deum, G. Faure: Requiem, Vivaldi: Gloria, C. Saint Saens: Oratorio de noel, Mahler: 4. Simfonija, Papandopulo: Osorski rekvijem…
Surađuje i nastupa sa hrvatskim i inozemnim orkestrima: Hrvatski barokni ansambl, Zagrebačka filharmonija, Slovenska filharmonija, Beogradska filharmonija, Simfonijski orkestar HRTa, Cantus ansambl, Zagrebački solisti, Orkestar opere HNK Zagreb, Dubrovački simfonijski orkestar, Orkestar opere u Tirani i dirigentima (Pavle Dešpalj, Ivo Lipanović, Nikša Bareza, Vjekoslav Šutej, Ivan Repušić, Vladimir Kranjčević, Aleksandar Kalajđić, Uroš Lajovic, Antonello Alemandi, Johanes Wildner, Lothar Zagrosek, Marko Letonja, Zubin Mehta…).
Nastupala je na Dubrovačkim ljetnim igarama, Splitskom ljetu, Večerima u Sv. Donatu u Zadru, Osorskim glazbenim večerima, Varaždinskim baroknim večerima, Festivalu Orgulje Heferer i Sceni Amadeo.
Od značajnijih nastupa izdvaja se također i nastup na otvorenju Julian Rachlin festivala 2011. u Dubrovniku, sa Beogradskom filharmonijom pod ravnanjem Zubina Mehte.
Članica je društva Hrvatskih glazbenih umjetnika. Od 2006. do 2009. godine bila je stipendistica CEE Musiktheater i Deutsche Bank.
Od 2015. djeluje kao docentica na Muzičkoj akademiji sveučilišta Jurja Dobrila u Puli.
Martina Gojčeta Silić, od početka svoje karijere 1995. nastupa sa renomiranim hrvatskim ansamblima kao što su Zagrebačka filharmonija, Simfonijski orkestar HRT-a, Mješoviti zbor HRT-a, Slovenska filharmonija, Hrvatski komorni orkestar. Na repertoaru su joj djela Bacha, Monteverdija, Mozarta, Rossinija, Verdija, Rautaavare, Papandopula, Gubajdulline, Messiaena, Schoenberga, Horvata, Kelemena, Ruždjaka i drugih suvremenih kompozitora. Od osnivanja Cantus ansambla 2000. godine surađivala je s njima na preko 30 projekata, što na MBZ, što na koncertima u Hrvatskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Austriji, što na nosačima zvuka. Od dirigenata s kojima je nastupala valja izdvojiti P. Dešpalja, V. Kranjčevića, Emmanuellea Villaumea, Danielea Callegarija, Valerija Gergijeva, Davida Danzmayera, Enrica Dinda, Vjekoslava Šuteja, Ivana Repušića, Berislava Šipuša, Tončija Bilića, Nikšu Barezu, Ivu Lipanovića i dr.
Iako je na koncertnoj pozornici njena glavna glazbenička aktivnost valja spomenuti i neke značajnije uloge koje je ostvarila na opernoj pozornici: Donna Elvira u Mozartovom Don Giovanniju, Santuzza u Mascagnijevoj Cavalleriji rusticani, Marfa u Hovanščini M. P. Musorgskog, Fenena u Nabuccu, Doma u Eri s onoga svijeta, Maddalena u Rigolettu, Olga u E. Onjeginu P. I. Čajkovskog i druge.
Od značajnijih nagrada koje je dobila za svoj umjetnički rad treba izdvojiti Nagradu Milka Trnina, Nagradu Vladimir Nazor te četiri nagrade Porin za nosače zvuka koje je snimila.
Zaposlena je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kao profesorica pjevanja u zvanju izvanrednog profesora.
Zlatan Srzić vodi probrane mlade glazbenike ZOKOR-a od 1994. godine, dugogodišnjim iskustvom člana Zagrebačke filharmonije i iskustvom umjetničkog i organizacijskog vođe orkestra Gaudeamus. Nakon što je diplomirao violinu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, razred profesora Martina Barića i dirigiranje u Grazu, razred profesora dr. Milana Horvata, ostvaruje velik uspjeh u Beču 1994. godine, postavši laureatom Međunarodnog natjecanja “J. F. Perrenoud”.
Temeljem tog uspjeha bio je od 1997. do 2003. godine profesor dirigiranja na Osaka Kyoiku University of Music u Japanu, šef dirigent Kansai City Philharmonic Orchestra, gost dirigent Osaka Chamber Orchestra i Nara Philharmonic Orchestra. S uspjehom je dirigirao komornim i simfonijskim orkestrima u zemlji i inozemstvu, snimao nosače zvuka i trajne snimke za Hrvatski radio i televiziju. Od 2004. do 2010. godine djeluje kao šef dirigent Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Dobitnik je nagrade “Milka Trnina” za 2007. godinu.
Zagrebački omladinski komorni orkestar – ZOKOR djeluje od 1957. godine, kada je osnovan na poticaj studenata Muzičke akademije u Zagrebu.
Prvi umjetnički voditelj ansambla bio je ugledni profesor i skladatelj, gospodin Rudolf Matz ( 1901 – 1988 ) .
Danas tradiciju ZOKOR-a nastavljaju neprekidno od 1994. godine ponajbolji mladi guslači, učenici srednjih glazbenih škola i studenti Muzičke akademije, muzicirajući pod umjeničkim vodstvom svog stalnog dirigenta, maestra Zlatana Srzića.
Brigu oko orkestra preuzela je Udruga roditelja “Leopold Mozart”, (predsjednica Jelica Kuzmin, prof.) koja, poznavajući problematiku i složenost bavljenja takvim poslom, pomaže skromnim financijskim sredstvima i organizacijskim sposobnostima. Kroz taj zamjetni broj godina ansambl je nanizao mnogo uspješnih i zapaženih koncerata, nagrada i pohvala. Sudjelovao je na uglednim festivalima diljem Europe, od Bayreutha (Wagnerov festival), Brive-a (Orchestrades universelles), Barcelone, St. Gallena do Beča (Jugend und Musik in Wien 2000.) i Budimpešte gdje je pronosio ime Zagreba, dosege naše glazbene pedagogije i kulturne tradicije uopće.
Uz njegovanje guslačke tradicije, uloga orkestra je i promicanje komornog muziciranja među mladima, njihovo senzibiliziranje za okolinu u kojoj žive, kao i osvješćivanje i njegovanje svoje baštine.
