Vijesti 04.12.2019
Poznajete ih kroz njihove pjesme, djela, opere i orkestracije ili portrete – no, kako izbliza izgledaju instrumenti autora zaslužnih za neka od najznačajnijih djela u povijesti hrvatske glazbe? Koju tajnu čuvaju klavirske tipke, koliko je nota još neraspleteno u žicama gitare, koja su putovanja violinskih struna?
U godini obilježavanja sedamdeset i pet godina svog postojanja, Hrvatsko društvo skladatelja i njegova stručna služba ZAMP s ponosom predstavljaju foto zbirku instrumentalnih suputnika nekih od naših najznačajnijih skladatelja i autora. Prvotno objavljene kao kalendar za 2020., fotografije su sada dostupne i kao download za vaša računala i smartphone!
Pianino prvog predsjednika HDS-a, Ive Tijardovića (1895.-1976.), obojao je “Spli’ski akvarel”, a “Malu Floramye” upisao u glazbenu povijest Splita, Dalmacije i Hrvatske.
“Barbara”, crvena gitara Nene Belana (1962.), vjerna suputnica splitskog pop-rock autora. Njegove sunčane melodije pozornicama odjekuju od osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Skladatelj, dirigent i glazbeni pisac Boris Papandopulo (1906.-1991.) iza sebe je ostavio impresivan opus koji se u našoj glazbenoj povijesti ističe ne samo opsegom, nego i umjetničkom vrijednošću. Njegov klavir čuva se u Opatiji.
Violinist, skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog i akademik Stjepan Šulek (1914.-1986.) ovu je violinu nazivao svojom prvom ljubavi i često joj se vraćao. Svojim je djelovanjem ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća.
Iz ovog klavira u svijet su iz Zagreba krenule sve melodije skladatelja, dirigenta i aranžera Alfija Kabilja (1935.). Odavde još stižu pjesme, mjuzikli i skladbe svih glazbenih žanrova za sve generacije.
Vibrafon Boška Petrovića (1935.-2011.) dijelio je pozornicu BP cluba s nekim od najvećih jazz imena 20. stoljeća. Njegov je vlasnik bio najznačajniji glazbenik u povijesti hrvatskog jazza, cijenjen kao uspješan vibrafonist, skladatelj, producent, promotor, glazbeni pedagog i diskograf.
Pianino i sve oko njega čuvaju uspomenu na neponovljivog Arsena Dedića (1938.-2015.) Skladatelj, književnik, prevoditelj i pjesnik je najvažniji i najkompletniji kantautor u povijesti hrvatske popularne glazbe.
Keytar klavijatura Tončija Huljića (1961.), u produktivnom studiju iz kojeg stiže najveći broj hitova popularne i zabavne glazbe proteklih desetljeća. Zahvaljujući širokom dometu glazbe njegova vlasnika, instrument je u glazbenim, posebno rap krugovima, poznatiji kao „huljofon“.
I nakon četrdeset godina, ove gitare još imaju snage za nove riffove Parnog Valjka i Huseina Hasanefendića Husa (1954.). Skladatelj, tekstopisac, gitarist i producent jedna je od ključnih osoba hrvatskog rocka od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do danas.
Za ovim je pianinom u Splitu skladao Zdenko Runjić (1942.-2004.), autor neprolaznih melodija Dalmacije i Mediterana. Njegove su pjesme, posebno u izvedbama Olivera Dragojevića, neslužbene himne u mnogim životnim trenucima.
Električni pianino skladatelja, tekstopisca i producenta Rajka Dujmića (1954.). Njegova je glazba od sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća sinonim za vedre i zabavne pop pjesme ili pitke, a dojmljive balade pjevnih refrena za sve generacije.
Klavir najznačajnije hrvatske skladateljice Dore Pejačević (1885. – 1923.) čuva se u Našicama. Iza nje je ostalo 58 opusa s područja orkestralne, vokalno-instrumentalne, komorne i glasovirske glazbe. Njezina su djela još uvijek često izvođena u interpretaciji glasovitih svjetskih glazbenika, u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Kalendar je realiziran ljubaznošću sljedećih osoba, obitelji i institucija, kojima najsrdačnije zahvaljujemo:
Zaklada Karlo Grenc, Neno Belan, Haris Nonveiller, Alfi Kabiljo, Kolja Petrović, Gabi Novak, Tonči Huljić, Husein Hasanefendić Hus, obitelj Runjić, Snježana Dujmić, Muzej hrvatskog turizma Opatija, Zavičajni muzej Našice, Zagrebačka Nadbiskupija.
Posebna zahvala na pomoći i savjetima gospođama Eriki Krpan, Sandi Vojković i Nadi Bezić.
Fotografi: Julien Duval (2,4,5,6,7,9,11), Nikola Radovani (1,8,10), Jasna Jurković (12), David Kurti – foto “Luigi” Opatija (3)
Dizajn kalendara: Ana Nikolić Baće