povezano
artist@work 29.04.2015
Nemajte brige, nije riječ o radioaktivnim supstancama iz Fukushime već o osmeročlanom pulsko-zagrebačkom glazbenom kolektivu čija misija je učiniti aktivnim sve do kojih dopru njihovi zvuci. Svakako čin koji podržavamo jer riječ je o zvucima koji će vas, osim rasplesati, pomoći i da uočite pravu stvarnost u prividnoj iluziji svijeta grotesknih reklama. Povodom izlaska njihovog novog albuma ugodno smo o tome prispodobili.
Novi album upečatljivog naziva „Stvarnost između reklama“ je vani. Za razliku od mnogih bendova sličnog žanra vaši tekstovi nisu samo o suncu, moru i uživanju. Kakvu ste poruku htjeli odaslati? Obraća li današnja publika uopće pažnju na tekstove?
Korado: Ljudi slušaju muziku i dolaze na koncerte prvenstveno kako bi se zabavili – svjesni smo toga i zato ni ne pokušavamo slušatelje opterećivati, već nastojimo biti jednostavni i pozitivni. Ipak, drago nam je kad onaj dio publike koji i obrati pažnju na tekst – iz pjesme uspije iščitati poruku, “otkriti” smisao nekog teksta ili motiva, ili najjednostavnije – pronaći se u pjesmi. Koliko god publika na kraju obraćala ili ne obraćala pažnju na tekstove – u pjesmama su nam tekstovi jednako bitni kao i muzika.
Brane: Tako je, jednaku pažnju posvećujemo i tekstovima i glazbi, i smatramo svojom dužnošću iskreno komunicirati sa slušateljima. Što se tiče “obraćanja pažnje”, tu imamo pristup “‘ko kuži – skužit će” – na nama je da poruku pošaljemo, a na slušatelju da poruku doživi, interpretira ili ignorira.
Reggae bendovi poznati su po mnogobrojnoj puhačkoj i ritam sekciji pa tako i Radio Aktiv broji osam članova. Kako funkcionira stvaralački proces i kako izgledaju vaše probe? Imaju li svi članovi ravnopravan odnos? Je li teško održavati profesionalnu razinu ovako mnogobrojnog benda, imate li kakva interna pravila kojih se svi članovi moraju pridržavati?
Korado: Radio Aktiv broji osam članova i, nakon nekoliko manjih izmjena u postavi tijekom posljednjih godina, nekako imamo osjećaj da je sada to to. Naučili smo vrlo dobro funkcionirati u ovoj postavi, odlično se nadopunjujemo u svakom smislu i – bez lažnih skromnosti – mislim da sada zvučimo bolje nego ikad. Stvaralački proces je kod nas pomalo nekonvencionalan i većina pjesama nastaje na mjestima poput spavaće sobe, kuhinje, učionice na faksu ili čak tramvaja (o čemu posebno Brane može posvjedočiti), a to je tako – što zbog činjenice da smo (članovi benda) dosta dislocirani pa rijetko imamo probe u punoj postavi, što zbog činjenice da smo tako već i navikli raditi.
Brane: Uglavnom autor koji dobije inicijalnu ideju bendu predstavi praktički gotovu pjesmu. Naravno, ovisno o potrebi i uvjetima (uglavnom u studiju), svatko u izvođačkom smislu da svoj doprinos i obogati zvuk pjesme, samim time i zvuk Radio Aktiva. Adekvatna podjela uloga u bendu je neophodna za njegovo uspješno funkcioniranje, ne samo u glazbenom smislu, pa tako kod nas svatko radi ono za što je najkompetentniji, i na taj način jedni drugima olakšavamo “posao” i ugodnije surađujemo.
Ostali ste i dalje vjerni svojem starom zvuku, rocku s primjesama world music ritmova. Jeste li u tom kontekstu razmišljali da posegnete za hrvatskih tradicionalnim zvucima ili to ne ulazi u vaš koncept? Postoji li neki stil koji biste voljeli istraživati na sljedećim albumima, možda elektro zvuci?
Korado: Razmišljamo mi o kojekakvim stvarima i općenito mislim da smo si postavili dovoljno široke okvire, što se zvuka i nekog “koncepta” tiče, da bi u budućnosti mogli još štošta iskombinirati s našim sadašnjim zvukom. Trenutno nam je bitno razviti neki svoj stil, a pritom se ne ponavljati. Tijekom snimanja smo dosta raspravljali oko toga kako bend trenutno zvuči, kako bi “trebao” zvučati ili kako bi “htjeli” da zazvuči – i mislim da smo si sada, s ovim albumom, poprilično uspješno odgovorili na sva ta pitanja. U budućnosti ćemo paletu naših zvukova sigurno obogatiti još nečim, ali o tom – potom.
Brane: Meni je naša mješavina stilova odličan poligon za razvijanje kreativnosti, upravo zbog činjenice što ne robujemo određenom stilu. Sigurno ćemo u daljnjem radu nastaviti širiti vidike i nastojati predstaviti nešto novo u našem zvuku, sukladno razvoju benda i nas samih kao glazbenika – izvođački, i autorski.
S drugim službenim izdanjem već se možete nazvati ozbiljnim igračima na domaćoj sceni. Još kao mlada grupa pobijedili ste na HGF i HR Demo klub festivalima, te 2013. bili nominirani za diskografsku nagradu Porin u kategoriji “Novi izvođač godine”. Koliko vam je to bio vjetar u leđa da nastavite s daljnjim radom i što biste sugerirali mladim bendovima koji tek počinju?
Korado: Na nagrade i priznanja koja smo dobili proteklih godina smo ponosni, pogotovo kad se radi o stručnim nagradama, i mislim da smo ih zasluženo dobili – obzirom na to da ni u jednoj fazi našeg rada nismo pokušavali ići linijom manjeg otpora, niti doći do nekog instant-uspjeha. Stvari su se, uz puno rada i malo sreće, jednostavno “zakotrljale” u dobrom smjeru. Vjetar u leđa koji smo dobili pobjedama na spomenutim festivalima, kasnije i nominacijom za Porin – taman je minimum onoga što treba svakom mladom bendu koji ima ozbiljne planove i ambicije: malo medijskog prostora. Doduše, to onda treba znati iskoristiti na najbolji mogući način, i čim se dobije prilika, predstaviti se što većem auditoriju. Nama je to djelomično uspjelo. Ipak, pored svega, treba ostati hladne glave, biti beskopromisno uporan i vjerovati u to što radiš, pogotovo kad ti i drugi daju do znanja da to što radiš ima smisla i potencijala.
Brane: Godi kad netko u našem radu prepozna vrijednost, to nam u nekoj mjeri sigurno daje “vjetar u leđa”, upravo zbog toga što iskreno vjerujemo u ono što radimo. Recepta ili savjeta nema – treba biti uporan, i što bolje raditi ono što voliš.
Karipski ritmovi očito su dosta popularni na ovim prostorima, a grupe poput Dubioze kolektiva i S.A.R.S.-a pune dvorane gdje god se pojave. Valja spomenuti i domaće snage poput Kawasaki 3P-a te Kreše i kiselih kiša, slovenske veterane Elvis Jackson te makedonske ska-punk prvoborce Superhikse. Mislite li da ova scena ima forzu pokrenuti neke kotačiće u društvu kao što je to bio slučaj s Novim valom?
Brane: Lijepo je što u određenom kontekstu neki od današnjih izvođača evociraju vrijeme novog vala, premda mislim da se takvo što ne može ponoviti. Od brojnih kvalitetnih autora iz vremena novog vala smo imali prilike štošta naučiti slušajući njihove albume, a sad je na nama da nastavimo taj put i pobrinemo se za to da, između ostalog, stvari koje cijenimo u njihovom radu na svoj način prenesemo i novim generacijama.
Kao grupa se rado odazivate i na edukativne akcije koje provodi HDS ZAMP. Sudjelovali ste 2013. u akciji „Stop krivotvorinama i piratstvu“ u Rovinju, te ove godine u Zagrebu, Sisku i Splitu na „Intro“ radionicama, o autorskim pravima za mlade autore. Kako percipirate situaciju s autorskim pravima u Hrvatskoj? Riječ je o uvijek aktualnoj tematici o kojoj se nažalost mogu čuti vrlo oprečna mišljenja.
Brane: I sami smo pohađanjem sličnih radionica naučili neke osnovne pojmove iz zaštite autorskog prava, te nam se, samim time, činilo logičnim sudjelovati u informiranju naših mladih kolega, i prenošenju naših dosadašnjih iskustava. U svakom sustavu ima prostora za poboljšanja, ali gledajući situaciju u okruženju, mislim da je kod nas pitanje autorskih prava dobro uređeno.
Više informacija o grupi možete pronaći na njihovoj web ili Facebook stranici.
Foto: Laura Bosazzi
povezano
artist@work 25.10.2019
artist@work 25.09.2019
artist@work 16.09.2019