Razgovor s Joeom Bašićem, osnivačem i direktorom marketinške agencije MPG koja se proteklih godina istaknula uspješnom organizacijom glazbenih događanja vodili smo 17 dana prije 6. festivala elektronske glazbe Ultra Europe. To je najveći projekt kojeg Bašićeva agencija (ponovno) ima u portfelju, ali znate i za druge, kao što su VIP Tour, Umagination, Big Beach, Poreč Majors ili koncertni nastupi Justina Biebera, Simple Minds i drugih velikih imena svjetskog glazbenog show businessa.
Atmosfera u zagrebačkom uredu tvrtke mirna je i vedra: čini se da je sve pod kontrolom. Ili možda samo vlada zatišje pred buru, jer 6. Ultra će još jednom pomaknuti granice, bude li po njegovom planu.
„Za 17 dana i 4 sata ćemo otvoriti vrata 6. izdanja Ultre Europe,“, priča Bašić, „ koje će, prema svim pokazateljima, biti najveće do sada, i po broju posjetitelja i po pitanju line-upa izvođača. Napravili smo iskorak i uveli novost koja će nakon 5 godina pomoći da se naša Ultra još više etablira u svijetu. Angažirali smo The Chainsmokers koji su prošle godine bili možda i br. 1 izvođač elektronske pop glazbe u svijetu, sa željom da tako još proširimo publiku. Investicija se isplatila, na tržištu se odmah vidjela reakcija u prodaji karata i interesu općenito. Jučer smo pustili finalni 3rd phase line-up i reakcije su bile vrlo pozitivne. Nadam se da ćemo u sljedeća 2 i pol tjedna postići rezultate koje do sada još nismo postigli.“
Imate već nekakve projekcije, s čime biste bili sretni?
Bio bih sretan da postignemo taj čarobni broj od 140.000 posjetitelja kroz 3 dana. To je vrlo dobar rezultat za naše podneblje i termin koji imamo za festival. Dugoročno nam je, i meni osobno, cilj doći do broja od 180.000 posjetitelja. Tad ćemo moći reći da smo, ako ne najveći, jedan od najvećih festivala u Europi. Volio bih do 2021. postići taj rezultat. Strateški ćemo u tom pravcu razvijati festival sljedećih 5 godina, i više pažnje posvetiti gostima koji dolaze, posjetiteljima, kako bi oni bili naši ambasadori u svijetu. Jer oni su ti koji putem „word of mouth“ dijele iskustvo i privlače pažnju novih posjetitelja. A već dobro stojimo: prošle smo godine imali publiku iz 143 zemlje. U ovoj godini već imamo prijave i kupnje karata iz više od 90 zemalja. U usporedbi s Ultrom Miami, festivalom koji ove godine slavi 20 godina a ima posjetitelje iz 74 zemlje, to je odlično. Hrvatska se pokazuje kao destinacija koja privlači pažnju cijelog svijeta, nema puno festivala koji imaju te brojke. Sada smo stvarno u trendu, ljudi od Amerike do Azije žele doći i uživati u takvom, u osnovi, destinacijskom festivalu.
Festival je pomaknuo i aktivirao turistički i Split i cijelu Dalmaciju. Imate li neke mjerljive pokazatelje koristi od Ultre u zadnjih nekoliko godina?
MPG live je preuzeo projekt Ultra Europe prošle godine u 5. mjesecu, i u razgovorima s Ministarstvom turizma smo došli do zaključka o potrebi evaluacije utjecaja festivala na Hrvatsku i turizam u Splitu. Ministar Gari Capelli je pokrenuo istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb s ciljem utvrđivanja stvarnog dodanog prometa. I to je odlično jer realno, ovaj se festival bez podrške Vlade, Turističke zajednice i Grada Splita nema mogućnost dalje razvijati. U svijetu svaki festival ovakvog karaktera ima minimalno 10-20% financijske podrške od strane lokalne zajednice a mi smo u startu bili na jedva 1%. U listopadu prošle godine smo dobili rezultate istraživanja, temeljem brojki od ljeta 2017. pa sad znamo da je u gradu Splitu potrošeno dodatno više od 500 milijuna kroz tri dana festivala i da se tih dana ostvarilo više od 300.000 noćenja gostiju koji su došli isključivo zbog Ultre. Uz to je prosječan broj noćenja povećan skoro za 300% u usporedbi s 2013. godinom je festival krenuo. Sve je to veliki dodani učinak za Grad Split. Ministarstvo financija je isto tako potvrdilo izravan učinak uplate više od 33 milijuna kuna PDV-a godišnje u državni proračun. Kad se sve to zbroji, ukupan doprinos Ultre može se računati na više od 1 mlrd kuna godišnje. Tako festival koji traje samo 3 dana stvara velik benefit za cijelu državu. Znamo li da je 70% prodanih karata iz inozemstva, to je i izvozni proizvod: dodatni benefit. Mislim da su te devize posebno dobri argumenti ovoj Vladi za prepoznavanje ovog projekta kao strateškog. Dobili smo i podršku za sljedećih 5 godina, što će olakšati da se projekt što kvalitetnije pozicionira i dalje raste. Siguran sam da možemo brojke i udvostručiti, potencijal je tu. Pojam „Ultra Europe / Split“ godišnje ostvari više od 200 milijuna impresija u svjetskim digitalnim medijima i mrežama. Mislim da je to razlog što je Split postao destinacija koja će ove godine možda imati i veći broj posjetitelja nego Zagreb, što se tiče dolazaka na aerodrom ili punjenja hotelskih kapaciteta. Brojke ne lažu, kad smo krenuli 2013. tamo je bilo ukupno prijavljenih 6.000 kreveta, a danas je ih više od 34.000. Ultra je sigurno utjecala na taj rast i pozicioniranje Splita kao destinacije za turizam, a ne samo kao tranzitni grad.
Iz perspektive Hrvatskog društva skladatelja, koliko je domaća glazbena elektronska scena zanimljiva vama kao organizatoru festivala, nedvojbeno odlične platforme za promociju zemlje i grada ali i glazbe i glazbenika?
Od prvog dana vidim Ultru kao festival koji mora prezentirati Hrvatsku kao destinaciju ali isto tako i prezentirati naše glazbenike u svijetu, pogotovo u žanru elektronske glazbe. Od starta imamo tzv. UMF radio stage koji omogućuje da DJ-i iz Hrvatske i regije mogu 1. put nastupiti na međunarodnom festivalu kao što je Ultra, i to na svom terenu. Rezultati su pozitivni, pogledajte samo DJ duo Vanillaz. On ima dva člana, Marka Bucića iz Hrvatske i Mihu Pajka iz Slovenije, koji su bili s nama prve godine. Dali smo im podršku da ove godine u lipnju prvi put nastupe na glavnom stageu na Ultri Korea a onda i kod nas. Ove godine ćemo dakle premijerno imati hrvatskog predstavnika na glavnoj pozornici Ultre Europe. Za DJ-a koji dolazi s tržišta kakvo je Hrvatska, to je domet kao da je osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama. DJ koji nastupa nakon njih je u top 20 u svijetu – to je za svakog DJ-a odskočna daska za afirmaciju u svijetu i referenca koja će mu otvoriti druge međunarodne festivale. Dat ćemo im maksimalnu podršku da idu i na druge Ultre jer su se pokazali kao kvalitetan par, reakcije na njihovih 10 novih pjesama na tržištu su jako dobre.
Kako ih odabirete, pogotovo domaće DJ-e, kome trebaju zapeti za uho? Koje su reference koje moraju imati da bi bili zanimljivi za bilo koji od 4 stagea na Ultri?
Dugoročni mi je cilj organizirati platformu „Croatian Crew“ koja bi bila pool naših izvođača za predstavljanje svijetu. To što će biti dio Ultre Europe festivala će im sigurno pomoći. Sad princip izgleda ovako: od prvog dana organiziramo tzv. DJ contest, na koji se može prijaviti svatko. Kroz izbor komisije i „lajkove“ publike u svijetu preko naše Internet platforme, dolazimo do 20-ak najboljih DJ-a te godine: komisija tad bira 5-10 i daje im mogućnost nastupa na Ultra UMF Radio Stageu, kao što je bilo s dečkima dua Vanillaz. To je jedan filter, drugi je poznavanje hrvatske scene: lako je vidjeti tko se ističe, tko vrijedi, tko nastupa češće u klubovima. MPG kao agencija pokušava s njima surađivati na različitim manifestacijama i, ide li sve dobro, dajemo im mogućnost da nam se priključe na Ultri. Treći je put do stagea na Ultri stav DJ-a osobno. Onaj tko se stvarno želi afirmirati, sam će sebe gurati i nuditi. Uvijek ima onih koji su stvarno predani i spremni na žrtvu kako bi došli do prilike, i to se trudim nagraditi, dajući takvim ljudima priliku da nastupe. Ako se tu dokažu publici, otvaraju se nove mogućnosti rasta i razvoja.
Kako procjenjujete našu scenu: od umjetničkih i komercijalnih dosega do ambicija i predanosti naših glazbenika igranja po pravilima današnjeg (velikog) elektronskog glazbenog biznisa?
Imajući u vidu veličinu našeg tržišta, mislim da imamo vrlo kvalitetnu scenu, i jedan pool od 20, 30 izvođača koji su se opredijelili i zbilja se poslovno se bave time. Ulažu u sebe, imaju međunarodno iskustvo, međunarodni poznati DJ-i su ih prepoznali kao kvalitetne, vrte njihove pjesme. Uvjeren sam da će tržište samo po sebi omogućiti vrijednima da uspiju – onima drugima nažalost nema pomoći. Rekao bih da imamo 10-15 potencijalno međunarodno jakih izvođača kojima pak samo treba alat da se pozicioniraju. Mislim da će Vanillaz biti prvi primjer gdje će se moći reći da ovakav pristup ima smisla, da će dečki u budućnosti biti priznati na međunarodnoj sceni i da ćemo moći ponosno reći da su došli iz Hrvatske, što je opet čisti marketing za zemlju. Otud i ideja za „Croatian Crew“, kao što je i projekt „Swedish House Mafia“ bio način da se brendira i glazba i zemlja iz koje dolazi. Na kraju je 5. najjača švedska izvozna grana glazba, posebno elektronska glazba. I Nizozemci to jako dobro rade, u jedan „pool“ spoje management, izvođače i produkciju i guraju svoju priču u cijelom svijetu. Zato i mi na Ultri imamo oko 20% izvođača iz Nizozemske, oni su tako jak „lobi“ da moraš s njima surađivati da bi došao do novih izvođača. To je ta pozitivna politika koju netko mora stvarati a mislim da snaga imena Ultra u svijetu i pogotovo Ultra Europe, daje mogućnost da i mi stvorimo takav neki „lobi“. Osobno uvjeravam lokalne dečke (i cure!) da moraju razmišljati šire od Hrvatske i klubova po Jadranu preko ljeta. Moraju misliti o radu za svjetsko tržište, a tu će im pomoći Ultra Europe.
MPG radi i druge velike projekte, dovodi velike zvijezde. Zadnjih godina ste se izdvojili kao rijetka agencija koja može u Zagreb dovesti takva imena kao što je Justin Bieber – koje su glavne karakteristike našeg glazbenog tržišta?
Financijski je jako teško opravdati takav veliki međunarodni nastup, zato što su očekivanja vrlo visoka što se tiče prosječne cijene karata, a cijela računica se bazira na toj prosječnoj cijeni. Uz to, nemamo ni najbolje lokacije za održavanje koncerata: Arena Zagreb jest dobra, ali kad pričamo s nekim ozbiljnijim izvođačem koji zahtijeva malo višu cijenu, i ona je premalena, za ono što drugi europski gradovi nude. Grad u čiju najveću dvoranu stane najviše 17.000 ljudi teško se nadmeće s gradom koji ima dvoranu za 21.000 tisuću ljudi, tih 4 – 5 tisuća karata manje je jako važno. Mi smo takvo tržište da su svi koncerti međunarodnih zvijezda koje smo organizirali uvijek imali ili najnižu prosječnu europsku cijenu ili među 3 najniže. A kad imaš najnižu cijenu plus manji kapacitet dvorane, ne možeš ponuditi koliko mogu Beč, Budimpešta ili Prag. Pokušavam kroz privatne kontakte uvjeriti glazbene menadžere da hrvatsko tržište zaslužuje takve koncerte i kad naiđem na razumijevanje, uspijevam dogovoriti cijene realne za ove tržište. Ali idemo li na otvoreno tržište, bez faktora osobnih odnosa, ne možemo konkurirati. To je najteže za nas promotore i organizatore koncerata: ne možemo računati svake godine na više koncerata jer kao tržište nismo konkurentni.
Unatoč tome što je glavni grad jedne europske zemlje, Zagreb još ne ulazi u top 20 europskih koncertnih destinacija?
Zagreb izvođaču ulazi kao ozbiljan kandidat za nastup tek kad je na turneji u više od 25-30 gradova Europe. Ako je turneja bazirana na 20 ili manje gradova, jednostavno ne možemo konkurirati. Engleska povuče 5 koncerata, Njemačka 3, sve ostalo su glavni europski gradovi većih država koji imaju veći kapacitet. Kad je 25 + gradova, onda možemo već ozbiljno ući u igru, sve ostalo su najčešće samo dobri osobni odnosi ili rijetke slučajne preferencije izvođača prema zemlji ili gradu.
Kako funkcionira „back-office“ glazbene industrije u zemlji: kako surađujete s udrugama, HDS-om, ZAMP-om, kakva je iz Vašeg kuta situacija u Hrvatskoj?
Sretan sam što je to kod nas dobro sređeno. Glazba jest industrija i svi dijelovi tog složenog mehanizma trebaju raditi, uključujući udruge i njihovu administraciju koja će sve to znati pratiti, afirmirati i promovirati. U Hrvatskoj je sve to postavljeno kako treba, postoji red i jasna pravila koja se treba poštivati. A osnovno je poštivati činjenicu da je sustav ostvarivanja prava važan glazbenicima. Kao promotor i organizator uvijek ističem da se to treba cijeniti jer jedino tako cijeli sustav funkcionira. Bez toga se novi izvođači ne mogu afirmirati, a stariji izvođači ne mogu živjeti od svoje glazbe i kreativnosti. Sustav ostvarivanja autorskih prava je kompleksan i mnogi ga ljudi ne razumiju, ali je važno da postoji jer i nama puno olakšava posao. Važni kriteriji za mnoge glazbenike koji ovamo dolaze održati live koncerte su njihova zarada na ovom tržištu, prodaja nosača zvuka, emitiranje na radiju i tantijemi koji im stižu – vide li da tu nema tržišta, da im se odavde ništa ne plaća, oni sigurno neće doći ni održati koncert jer im se to ne isplati. Onomu tko razumije princip funkcioniranja industrije, jasna je i važnost svake njegove komponente.
Koje su ključne stvari koje bi našu glazbenu scenu mogle potaknuti na jači razvoj, gledano iz kuta organizatora i promotera glazbenih događanja?
Mi stvarno imamo želju postaviti Hrvatsku kao pozornicu za cijeli svijet. Mislimo da Hrvatska to može biti, Ultra je to potvrdila. Ako postoji publika uza tu vrstu glazbe, sigurno postoji i za druge žanrove. Bitna poruka za hrvatsko tržište je: ljudi koji vole glazbu moraju podržati glazbu – kupnjom ulaznice. To je ulaganje ljubitelja glazbe u budućnost te glazbe. Jedino tako i organizatori i promotori mogu organizirati više koncerata.
Druga stvar, jako potrebna Hrvatskoj, su dvorane i lokacije održavanja koncerta. Mi smo vrlo limitirani, nedostaje nam lokacija na moru gdje bi se moglo organizirati velike koncerte. Split, Rijeka ili Dubrovnik su kandidati za ozbiljnije koncerte ali im onda treba i odgovarajuća dvorana i infrastruktura, čega trenutno nema. To treba razvijati jer jedan festival godišnje nije dovoljno da se grad razvija kao koncertna destinacija. Zato je važno napraviti strategiju dugoročnog ulaganja u prepoznatljive investicije, kao što je Arena Pula, gdje se svake godine može očekivati 8 do 10 kvalitetnih koncerata. Mislim da je to budućnost Hrvatske. Turistička zemlja mora ići tim smjerom, prepoznati da glazba može stvarati dodanu vrijednost kao bilo koja druga industrijska grana koja razvija gospodarstvo. Imamo sve predispozicije da to napravimo.
