Lovro Županović

muzikolog, skladatelj (Šibenik, 21. srpnja 1925. — Zagreb, 18. ožujka 2004.)
U Zagrebu završio 1950. studij slavistike i romanistike; 1953. diplomirao na Muzičkoj akademiji povijest glazbe; u Ljubljani 1965. doktorirao iz muzikologije na Filozofskom fakultetu i 1971. završio studij kompozicije na Akademiji za glazbu kod L. M. Škerjanca. God. 1950.–61. srednjoškolski profesor u Zagrebu, 1961.–78. profesor teorijskih predmeta na Pedagoškoj akademiji i od 1978.–90. najprije izvanredni, a potom redovni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Glazbeni kritičar Vjesnika (1953.–55.), Književne tribine (1959.–60.) i Republike (1966.–67.); surađivao i u tjedniku Telegram(1968.– 69.). Od 1991. bio je redoviti član HAZU.

Nagrade: Nagrada grada Zagreba (1969.); Nagrada Vatroslav Lisinski HDS (1969., 1973.); Nagrada Ivo Tijardović Društva muzičkih radnika Hrvatske Croatia Concert (1977.); Nagrada Ivan Lukačić Varaždinskih baroknih večeri (1985., 1994., 1995., 1997.); Nagrada grada Šibenika za životno djelo (1999.).
SPISI. Knjige: Vatroslav Lisinski (1819.– 1854.) Život . djelo . značenje, Zagreb, 1969.; Život i djelo Vatroslava Lisinskoga, brošura, Zagreb, 1969. (II. izd. 1971.);Blagoje Bersa — Život i djelo, brošura, Zagreb, 1974.; Tragom hrvatske glazbene bašćine, Zagreb, 1976.; Stoljeća hrvatske glazbe, Zagreb, 1980. (engleski prijevod Centuries of Croatian Music, 1 , 1984., Centuries of Croatian Music, 2, 1989); Hrvatski pisci između riječi i tona, Zagreb, 1989.; Tvorba glazbenog djela, Zagreb 1995. — Znanstveni radovi: Umjetnost Ivana Marka Lukačića, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 1967.; Četiri moteta Ivana Lukačića, Zvuk, 1969., 91; Izabrana djela Vatroslava Lisinskoga, uvodna studija, 1969.; Napjevi iz Hektorovićeva »Ribanja« u svjetlu suvremene muzikološke interpretacije, Zvuk, 1969., 100; Izabrana djela Blagoja Berse, uvodna studija, 1973.; Značenje Blagoja Berse u hrvatskoj glazbenoj kulturi njegova vremena i danas te mjesto u evropskoj glazbi, Encyclopaedia moderna, 1974., 26; Rezultati, značajke i značenje muzikološkog rada Albe Vidakovića, ibid., 1974.; Narodni melos kajkavske Hrvatske i njegov odraz u tzv. umjetničkoj glazbi, zbornik Jezični i umjetnički izraz na kajkavskom tlu, 1975.; O tonalnim osnovama tzv. dalmatinskog narodnog melosa,Čakavska rič, 1977., 11; Prinos Milovana Gavazzija hrvatskoj glazbenoj znanosti, Etnološki pregled, Beograd 1977.; Tri priloga spoznavanju znanstveničkog i skladateljskog lika Pavla Markovca, Zbornik radova u povodu 75. godišnjice rođenja Pavla Markovca, Zagreb 1979.; Razvoj glazbenog života u Slavonskoj Požegi od najranijeg vremena do osnivanja HPD »Vijenac«, Sv. Cecilija, 1981., 2–4 i 1982., 1; Odnos Tina Ujevića prema glazbi, Forum, 1981., 12; Značenje Hatzeove opere »Povratak« u povijesti hrvatske i jugoslavenske operistike, Zbornik radova J. Hatze, hrvatski skladatelj, 1982.; Značenje Ivana Zajca u hrvatskoj glazbenoj kulturi njegova vremena i danas te mjesto u evropskoj glazbi, Zbornik radova sa Znanstvenog skupa u povodu
150. obljetnice rođenja I. Zajca, JAZU, 1982.; Stilsko–izričajne, formalne i izražajne odrednice glazbenog stvaralaštva u Hrvatskoj za vrijeme narodnooslobodilačke borbe, u: Kultura i nauka u narodnooslobodilačkom ratu i revoluciji, Savjet akademija nauka i umjetnosti SFRJ, Skopje, 1984.; Glazbena komponenta starohrvatskih crkvenih prikazanja i najvjerojatniji autor sačuvanih napjeva, u: Dani hvarskog kazališta (zbornik radova), Split, 1985.; Oratorijski stil Božidara Širole s posebnim osvrtom na »Život i spomen slavnih učitelja, svete braće Ćirila i Metodija, apostola slavenskih«, Arti musices sv. 16, br. 1–2, Zagreb, 1985.; Oris skladateljstva Dragana Plamenca, Arti musices 1986., sv. 17, br. 2; Mjesto i značenje Ivana Marka Lukačića u hrvatskoj i inozemnoj glazbi njegova vremena i danas, Lukačić (zbornik radova), Zagreb 1987.; Glazbeni život Slavonske Požege u 18. stoljeću, Glazbeni barok u Hrvatskoj (zbornik radova), Osor, 1989.; Oris skladateljstva hrvatskoga glazbenika Ive Prišlina (1902–1941), Muzikološki zbornik, zvezek XXV, Ljubljana, 1989.; Glazbena komponenta u »Narodnoj igri« Grge Čevapovića Josip, sin Jakoba Patrijarke, Zbornik radova o fra Grguru Čevapoviću, Osijek 1990.; Žgančevo višeglasno dopunjavanje svjetovnog i duhovnog jednoglasja, Narodna umjetnost, posebno izdanje 3, Zagreb, 1991.; Jakob Petelin (Jacobus Mandl–Gallus) / Julije Skjavetić (Giulio Schiavetto / Schiavetti) — pokušaj uspoređivanja života i stvaralaštva, Gallus Carniolus in evropska renesansa (zbornik radova), SAZU, Ljubljana 1991.; Glazbena komponenta u opusu i iz opusa Dživa Ivana Gundulića, Marulić, 25/1992., br. 1; Opusi 19, 22 i 23 Tomasa Cecchina / Cecchinija (Verona, o. 1580./1582.
— Hvar 1644.) i njihova. znakovitost za. hrva.tsku i inozemnu glazbenu kulturu, Glazbeni barok i Zapadni Slaveni u kontekstu europskog kulturnog zajedništva / The musical Baroque,Western Slavs, and the Spirit of the European cultural communion, Zagreb, 1993.; francuski tekst Les opus 19, 22 et 23 de Tomaso Cecchino / Cecchini (Verone, c. 1580/82 –Hvar, 1644) et leur importance pour la culture musicale croate et internationale, ibid.; Razvoj glazbenog života na Gradecu od 14. do kraja prve polovice 19. sto1jeća, Zagrebački Gradec 1242 –1850 (zbornik radova), Zagreb, 1994.; Cithara octochorda (CO) u svjetlu nekih spoznaja o njoj,Sv.Cecilija 65/1995., br. 1–2; Julije Skjavetić i njegove (vokalne) skladbe svjetovne sadržajnosti, Bašćinski glasi knj. 4, Omiš, 1995. — Stručni radovi: Ivan Mažuranić i glazba, Kolo, 1965.; Glazbena umjetnost u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda. ibid., 1966.; Vatroslav Lisinski i češki narodni melos, Zvuk, 1967.; Iz korespondencije Ivana Zajca, Muzikološki zbornik, III, 1967.; Marin Držić i glazba, Zbornik radova o M. Držiću, 1969.; Novi podaci za biografiju Vatroslava Lisinskog, Zvuk, 1969.; Vatroslav Lisinski u evropskoj glazbi njegova vremena, ibid., 1969.; Petar Preradović i glazba, zbornik O Petru Preradoviću danas, 1970.; Važnost Ljudevita Gaja za hrvatsku glazbu preporodnog razdoblja, Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 2, 1973.; Odjek zrinsko–frankopanske tragedije u glazbenoj umjetnosti, ibid., 4, 1973.; Odjek seljačke bune u glazbi, ibid., 5, 1973.; Crešanin Andrija Patricij–Petris, hrvatski skladatelj XVI stoljeća, Otočki ljetopis, Cres–Lošinj, 1973.; Iz glazbene povijesti Šibenika, Spomen–zbornik o
900. obljetnici, Šibenik, 1976.; Amando Ivančić i značajke njegova stvaralaštva, Varaždinske barokne večeri, programna knjižica, 1976.; Vinko Jelić i njegovo djelo »Vesperae beatae Mariae Virginis«, ibid., 1977.; Svijet glazbe i Vladimir Nazor sa svojim pjesničkim djelom, Zvuk, 1977., 2; Glazbeni život u Hrvatskoj u XVIII stoljeću s posebnim osvrtom na glazbeno–scenske potrebe i ostvarenja, Dani hvarskog kazališta, 1978.; Mjesto, uloga. i značenje glazbene umjetnosti u sjevernoj Dalmaciji za vrijeme NOB– e, Zbornik Instituta za historiju radničkog pokreta Dalmacije, 4, 1978.; Uglazbljenost prije uglazbljenosti (Odraz poezije D. Cesarića. u glazbenoj umjetnosti), Forum, 1978, 6; Prilozi iz povijesti glazbe i muzikologije u »Sv. Ceciliji« u svjetlu nihove važnosti za domaću i inozemnu historiografiju, Sv. Cecilija, 1978., 2–3; Problematika. glazbeno–scenske naravi u hrvatskoj glazbenoj kulturi XIX. sto1jeća, Dani hvarskog kazališta, 1979.; Glazbeno–scenska djela nastala na književnim predlošoima pripadnika hrvatske Moderne, ibid., 1980.; Privržen glazbi (D. Tadijanović i glazba), Zbornik radova o pjesniku, 1980.; Ivanu Matetiću Ronjgovemu va čast, Zvuk, 1980., 3; Ivo Vojnović i glazba, Zbornik radova međunarodnog simpozija, 1981.; Leopold Ignacije Ebner (O 150. obljetnioi glazbenikove smrti), Gesta, III, 1981.; Misa Tomasa Cecchinija, Osorske glazbene večeri, programna knjižica, 1981.; Prinos Augusta Šenoe hrvatskoj glazbenoj kulturi, Forum, 1983., 22, 1–3; Leoš Janaček et la musique croate, Colloquia on the History and Theory of Music at the International Musical Festival in Brno, 1970.; La musique croate du XVIe siècle, Acta scientifica II, Bydgoszcz, 1969.; Formes de la musique croate professionnelle aux XVIIe et XVIIIe siècle, ibid., 1972.; Kroatisch–österreichische Musikverbindungen vom 16. bis zur Mitte des 19. Jhs. und ihre Bedeutung für die Musikkultur der beiden Länder, Grazer musikwissenschaftliche Arbeiten, 3, 1978.;

La musica croata del Settecento e dell’ Ottocento — caratteristiche e creazioni, Barocco in Italia e nei paesi Slavi del Sud, Venezia–Firenze 1983.; Josip Andreis / 1909.– 1982., u: Spomenica preminulim akademicima, sv. 22, JAZU, Zagreb, 1984,; Doprinos Vatroslava Lisinskoga rješavanju problematike nacionalne glazbene izričajnosti, u: Kornelije Stanković i njegovo doba (zbornik radova), Beograd, 1985.; Umjetnost ranobaroknog hrvatskog skladatelja Vinka Jelića Riječanina u svom vremenu i danas, Glasnik, Unesco, 39/1986., travanj 1986.; Milo Cipra / 1906.–1986., u: Spomenica preminulim akademicima, sv. 38, JAZU, Zagreb, 1987.; Mate Balota i glazba, u: Susreti na dragom kamenu (zbornik radova), Pula, 1988.; Pavao Markovac i njegova doktorska disertacija. »Die Harmonik in den Werke Modest P. Musorgski’s (1839/81)« u svom vremenu i danas, Rad JAZU 409, Zagreb, 1988.; Ivan Brkanović / 1906.–1987., u: Spomenica preminulim akademicima, sv . 44, JAZU, Zagreb, 1989.; Prinos hrvatskih pavlina, posebice Amanda Ivančića, glazbenoj umjetnosti, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244–1786., osnovni katalog, Zagreb, 1989.; Doprinos Florijana. Andrašeca glazbenom fundusu Međimurja, Arti musices, sv .20, br. 1–2, Zagreb 1989.; Život i djelo Franje Lučića, Sv.Cecilija 60/1990., br. 1; Glazbeni simbol rodoljublja / Podrijetlo napjeva »Ustani, bane«, Večernji list, 16. 10. 1990., svečani broj, 11; Neke značajke dosadašnjeg odraza kajkavske književnosti u glazbi, Kaj 24/1991., br. 1; Reproduktivni počeci Milke Trnine u Zagrebu u svjetlu glazbenih kritika Iva Vojnovića, Marulić 24/1991., br. 5; In memoriam velikom znanstveniku, Sv .Cecilija 62/ 1992., br. 1; Ivan Vuković (1876–1967), mlađi suvremenik
M. Meršića–Miloradića i ozvučitelj njegove pjesme »Hrvat u Gradišću«, Marulić 25/ 1992., br. 5; Skladateljstvo (Josipa) Fortunata Pintarića (1798–1867) s posebnim osvrtom na djelo Šest sonaciis za glasovir, Podravski zbornik br. 19, Koprivnica 1992.; An outline of the development of Croatian musical culture, Acta medica croatica, vol. 46 (1992.), no 3, Zagreb, 1992., (zajedno s K.Kos); Borisu Papandopulu, Velikanu i Magu hrvatske glazbe u spomen, Ivan Matetić Ronjgov, zbornik radova, Rijeka 1993.; Missa jubilaris i Simfonija u f–molu Fr. Lučića,
Programna knjižica Ogranka Matice Hrvatske Velika Gorica, 1994. Hrvatska crkvena pučka popijevka s osobitim osvrtom na njezina moguća izvorišta i višeglasno dopunjavanje, 28. Međunarodna smotra folklora (programna knjižica), Zagreb 1994.; Fran Galović — autor ciklusa »Z mojih bregov« — tragač za glazbom riječi, Kajkavski zbornik, Zlatar 1994.; Uz prve suvremene izvedbe djela SACRUM CRISIENSE anonimnog autora iz 18. st. i TE DEUM Đ. Arnolda (1781–1848.), Programna knjižica Varaždinskih baroknih večeri, Varaždin 1994.; Oris razvoja glazbene kulture gradišćanskih Hrvata od njihova doseljenja do danas s osobitim osvrtom na tzv. umjetničku glazbu, Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata, Nakladni zavod Globus, Zagreb 1995.; Mirko Kolarić –glazbenik maćehinske sudbine, Hrvatsko slovo, 23.1ipnja 1995.; Etnolog zaljubljen u glazbu, ibid, 14. srpnja 1995.; Milu (Emilu) Cipri, neponovljivoj osobnosti hrvatske glazbe XX. stoljeća uz desetu obljetnicu smrti, ibid, 28. srpnja 1995.; Kajkaviana u glazbotvorstvu Božidara Širole, ibid, 11. kolovoza 1995.; Oskar Sigmund, najplodniji ozvučitelj stihova Dobriše Cesarića, ibid, 18. kolovoza 1995.; Prijenos sv. Duje Julija Bajamontija, ibid, 1. rujna 1995.; Oris glazbeništva Rudolfa Taclika, Sveta Cecilija 65/1995., br. 3; Dosadašnji prinos Varaždinskih baroknih večeri istraživanjima hrvatske glazbene baštine i izvođenjima djela iz razdoblja glazbenog baroka, Varaždinske barokne večeri, 25 festivalskih godina (spomenica), Varaždin 1995. — Stručni radovi tiskani u inozemstvu: L’influence du chant populaire des Croates, spécialement de Burgenland, sur la création de Joseph Haydn, Internationaler Joseph Haydn Kongress Wien 1982. (zbornik radova), München 1986.; La tematica mariana nell’opera del compositore croato Vinko Jelić (1596–1636?), De cultu mariano saeculis XVII–XVIII (zbornik radova), vol. VII, Pontificia Academia Mariana Internationalis, Roma 1989.; Priređivački rad: Izabrana djela V. Lisinskog, I–VII, 8 sv., 1969.; Izabrana djela B. Berse, I–V, 10. sv., 1973.; Spomenici hrvatske glazbene prošlosti: I. Hrvatski skladatelji XVI stoljeća (Bosanac, Motovunjanin, Patricij, Skjavetić); II. Iz renesanse u barok(Skjavetić, Cecchini, Grgičević, Šibenčanin, Ivančić), 1971.; III. A. Motovunjanin, 17 frotola, 1972.; IV. Varaždinski skladateljski krug s kraja XVIII stoljeća(Werner, Vanhal, Ebner), 1973.; Vinko Jelić, 18 moteta iz zbirke »Arion primus« (1628), 1974.; VI. Amando Ivančić, Simfonije I– V, 1975. ; VII. Amando Ivančić, Simfonije VI–XI, 1976.; VIII. Vinko Jelić, Arion secundus (1628), 1977.; IX. Iz baroka u romantiku, 1978.; X. Vinko Jelić, Vesperae Beatae Mariae Virginis(1628), 1979.; Izabrana djela Ivana Zajca, knj. l, sv .2 (zborovi, s uvodnom studijom), JAZU, Zagreb 1982.; knj. I, sv. 4 (Komorne skladbe, s uvodnom studijom), JAZU Zagreb, 1986.; M. Gavazzi, Izabrani radovi s područja glazbe (1919–1976), priredio i uvodnu studiju napisao, Kulturno–prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1988.; A. Vidaković, Život i djelo, zbornik, HKD sv .Ćirila i Metoda, Zagreb, 1989.; I. Parać, Vokalna lirika, priredio (zajedno s Fr. Paraćem) i uvodnu studiju te Napomene napisao, Društvo skladatelja Hrvatske, Zagreb, 1987.; P. Markovac, doktorska disertacija u hrvatskom prijevodu (njem. naslov vidi ad 2a), Rad JAZU 409, priredio i uredio zajedno s N. Devčićem; Milo Cipra, Sunčev put (s uvodnom studijom), JAZU, Zagreb, 1991.; Ivo Maček, Klavirske skladbe (s uvodnim tekstom), JAZU, Zagreb, 1991.; Izabrana djela Ivana Zajca, knj. IV, sv .1 (Nikola Šubić Zrinjski –glasovirski izvadak s pjevanjem N. Fallera; uvodna studija), HAZU, Zagreb, 1993.; Fr. Ks. Kuhač, Ilirski glazbenici, pretisak izdanja iz 1893., ali sa tada (i dosad) neobjavljenim Historijskim uvodom — priredio i bilješke te pogovor napisao L. Ž., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994.; Sacrum Crisiense / Križevačka misa (iz XVIII. st. nepoznatog autora), priredio i (s 1–glasja uz BC) dopunio/doskladao za (4) sola, mješoviti zbor i orgulje L. Ž., 1994.; Đ. Arnold, Te Deum (1830) za sola, mješ. zbor i ork. uz orgulje revidirao (i suvremenu partituru načinio) L.Ž., 1994.; Sacrum Varasdinense Majus / Varaždinska veća misa (iz XVIII. st. nepoznatog autora), priredio i (s 1–g1asja u BC) dopunio/doskladao za (4) sola, mješ. zbor i orgulje L. Ž., 1995.; Spomenici hrvatske glazbene prošlosti: XI. Julije Skjavetić, 18 moteta, transkribirao L.Ž., MIC/KDZ, 1995.; XII. Julije Skjavetić: Vokalne skladbe II, svjetovne, madrigali i gregeske u 4 i 5 glasova (priredio Lovro Županović), HDS/Cantus, 2004. SKLADBE. Orkestralne: Simfonijeta, 1954.; Balkanski ples br. 1, 1954.; Ćaskanje za flautu, gudače i timpane, 1960.; — Komorne: Dva gudačka kvarteta: I.Autobiografski, 1956. i II. Balkanski, 1960.; Sonata (Romantična) za violinu i klavir, 1956.; Suita za violinu i klavir, 1962.; Allegro balkaniko za violinu i klavir, 1962.; In modo historico za violinu i klavir, 1975. — klavirske: Su-ita, 1951.; Male forme za male ruke, 1, 1959.; Polifone meditacije, 1960.; Mikrosuita na temu o interpunkcijama., 1965.; Male ruke bez mnogo muke, 1988.; — orguljske: Studije u bojama, 1969.; Meditacije nad »Citharom octochordom«, 1974.; Tri korala za orgulje (nova verzija ranije skladbe Meditacije nad »Citharom octochordom«), 1994., Mirozov, za orgulje, 1995.; — Scenske: Pisava, opera, 1958.; scenska glazba za radio–igru Neobična romansa (T. Williams), 1957. i za komediju Ljubovnici, 1957. Indijanski dječak i njegov poni, dječji balet, 1956.; Od jutra do sutra, dječja glazbena priča, 1963. — Vokalno–

instrumentalne i vokalne. Kantate: Slavenska lipa
(S. S. Kranjčević), 1950.; Priča o Ciganima (V. Pavletić), 1956.; Poruke Neustrašivih Slobodi, 1959.; Poema o slavnim danima (S. Jakševac), 1961.; Ex arduis perpetuum nomen, 1971.; Drvarska balada, 1978. (uz tamburaški orkestar); Threnos za Starim (Uspomeni Josipa Broza Tita), na stihove L. Lukete, 1982. — Ciklusi solo–pjesama: Lirske minijature (Tadijanović), 1957.; Pet Matoševih soneta, 1955.; Tri jednostavne popevke (Domjanić), 1962.; Triptih Slobodi (Goran Kovačić, Vitez), 1962.; Matošev triptih, 1975.; Lepršavi Goranov diptih: Mali pot, Beli most (I. G. Kovačić), 1993. — Zborovi: Tri madrigala o šumi(Tadijanović), 1951.; Scherzo, 1953.–57.; Tri aforizma iz dubrovačke renesanse, 1955.; Oda solemnis, 1957.; Skromna kantata (Slaviček), 1963.; Beogradska balada 1941 (M. Alečković), 1965.; One su hodile (Gervais), 1966.; Da život bude ljubav (M. Alečković), 1969.; Tužbeni poj od rasute bašćine (P. Zoranić), 1969.; Domovina (D. Horvatić), 1970.; Zemlica naša (N. Pavić), 1975.; Zvuci iz Gradišća, 1975.; Scherzo sulle vocali, 1979.; Ivanu Matetiću Ronjgovemu va čast(A. Dukić), 1980.; Diptih po istrijanski (Gervais ), 1982.; Pro pace (J. Panonius), 1982.; Jama (Gervais), 1984. Dithyrambus vitae (A. L. Cervinus), 1985;Kvarneriana (Gervais), 1990.; Psalmus croaticus ‘95. (J. Pannonius), 1993., (verzija mješovitog zbora Pro pace iz 1982. za 3– gl. ženski i flautu solo); Poj sutrašnji? (Biblija), 1993.; Elegijski epitaf palima za Hrvatsku jučer/danas/sutra (prema Bibliji), 1994.; Molitva zemlje hrvatske AD, 1995. (M. Marulić), Kraljici, Majci Hrvata (A.Petričević), 1995. Masovne: Pjesma hrvatske mladeži, zbor uz glasovir (L. Ž.), 1995.; Za djecu: Mali razigrani diptih (S. Feminić, J. Skok), 1985; Uspavanka u šumi (G. Vitez), 1985.; Pismice miće za drobne glasiće (N. Bonifačić Rožin), 1988.; Pet minijatura za jednake glasove i glasovir (nar. pjesništvo), Naš kanat je lip (zbirka skladbi), Poreč 1991.; S oglasnog stupa… (S. Feminić), 1–g1. 9, zbor i glasovir, 1995. Duhovne: Šibenska molitva za sola i mješ. zbor, 1967. (nova verzija 1994.); Hrvatska misa (br. 1), za 2–gl. ženski ili 4–gl. mješ zbor, Zagreb 1972; Hrvatska misa br. 2 za (4) sola i mješ. zbor uz orgulje/orkestar, 1992.