Andrija Tomašek

glazbeni pedagog, pisac, kritičar, leksikograf (Čalinec kraj Varaždina, 4. listopada 1919.)
Diplomirao je na Historijsko–teoretskom odjelu Muzičke akademije u Zagrebu, usavršavao se (bizantska glazba, razvoj notacije, renesansna glazba) na Muzičkom fakultetu Sveučilišta u Oxfordu. Bio je referent u Odjelu za kulturu i umjetnost Ministarstva prosvjete NRH, administrativni tajnik Hrvatskoga glazbenog zavoda, profesor i direktor Glazbene škole Pavla Markovca te honorarni predavač na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, od 1963. u zvanju pedagoškog savjetnika. Zborovođa više amaterskih zborova (Slovenski dom, Kamensko, Ivan Goran Kovačić, Vinko Jeđut), glazbeni kritičar (Borba, Oko, Politika, Vjesnik), suradnik časopisa (15 dana, Republika, Savremeni akordi, Zvuk, Muzika, Muzička kultura, Cantus), uređivao muzičke časopise Muzika i Muzička kultura, surađivao na radiju i televiziji, bio urednik glazbenih emisija Školskog radija, suradnik Muzičke enciklopedije, Leksikona jugoslavenske muzike JLZ, Krležijane i Hrvatskog leksikona, obradio za Hrvatski enciklopedijski leksikon (u radu) oko 4200 natuknica, popularizirao glazbu (predavanja u narodnim i radničkim sveučilištima, za glazbenu mladež), sudjelovao kao referent na stručnim skupovima i kongresima u zemlji i inozemstvu, više godina bio organizator i voditelj Umjetničko sociološke tribine u okviru programa Međunarodne glazbene tribine (tada TMSJ) u Opatiji, djelovao u stručnim i društvenim organizacijama (Udruženje muzičkih pedagoga Hrvatske
— danas Hrvatsko društvo glazbenih i plesnih pedagoga, Zajednica muzičkih škola Hrvatske, Hrvatski sabor kulture, Hrvatsko društvo skladatelja — predsjednik 1985./6., član radnik Matice hrvatske). Počasni je član Hrvatskoga glazbenog zavoda i Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga.
RADOVI. Knjige: Deset godina Gradske muzičke škole, 1955.; Pavao Markovac — čovjek i djelo, Zagreb, 1983.; Slavko Zlatić, kronika života i rada, Poreč, 1985.; Lijepa naša — Pripovijest o hrvatskoj himni, Zagreb, 1990.; Njih šesnaestero — Obitelj Stahuljak u hrvatskoj glazbi, Zagreb, 2000.; Glasi crljene zemlje, Zagreb, 2004.; Vu plavem trnaci: opera artificiosa Gjure Prejca, Zagreb, 2006.; Tragom stoljetne tradicije — 25 godina Proljetnih susreta zagrebačkih glazbenih amatera, 2004., neobjavljeno; Pavao Markovac: sačuvana glazba: o stotoj godišnjici Markovčeva rođenja: prilog povijesti hrvatske glazbe, Zagreb, 2007. — Studije i članci (izbor): Četrdeset godina i muzika, Kulturni radnik, 1959., 7–9; Reforma muzičkog školstva — stručni i društveni problem, ibid., 1959., 10–11; Sintetičnost u nastavi muzičko–teoretskih predmeta, Pogledi i iskustva u reformi školstva, 1963.; Pavao Markovac, Rad JAZU, 337, 1965.; Richard Wilhelm Wagner, pogovor knjizi R. Wagner; Moj život, 1966.; Djelo Vatroslava Lisinskog, Zvuk, 1969., 96–97; Igor Stravinski — restaurator ili revolucionar, pogovor knjizi Igor Stravinski — Robert Craft, Memoari i razgovori, 1972; Muzička škola kao faktor formiranja svijesti čovjeka, Muzika, 1975., 5–6; Tri decenije stvaralačke prisutnosti, ibid., 1976, 3–4; Haydn i folklor kao idejna izvorišta,Putevi, Banja Luka, 1976.; Muzičko obrazovanje kao faktor muzičke kulture, Seminar Udruženja muzičkih pedagoga Srbije u Cavtatu, Beograd 1977.; Klasifikacija načina muzičkog mišljenja, Kongres SOKOJ–a, Zagreb, 1977.; Tradicionalističko usmjerenje suvremene muzičke pedagogije, Muzika, 1978., 1–2; Hrvatski glazbeni zavod kao faktor muzičke kulture Hrvatske 1920–1978,Arti musices, 9/1–2, 1978.; Da li je naše muzičko obrazovanje dovoljna podloga za razumijevanje i razvoj domaćeg muzičkog stvaralaštva, Muzika, 1979, 1–3; »Muzička revija« — kritičko ogledalo svojega (kriznog) vremena, Zbornik u povodu 75–godišnjice rođenja Pavla Markovca, JAZU, 1979.; Music education –Factor of Humanisation of Man, ISME Yearbook, VI, 1979.; Socijalna komponenta u zborskim kompozicijama za djecu i omladinu u Hrvatskoj, zbornik, Maribor, 1980. Umjetnost i dijete, Zagreb, XIII/1981., 73; Borbeni Orfej, Kaj, XII, 1980., 4; Josip Hatze i narodnooslobodilačka borba, Josip Hatze, Zagreb, 1982.; Dva. stoljeća muzičkog školstva u Zagrebu, referat na Međunarodnom skupu u Košicama, 1984.; Muzička publicistika Slavka Zlatića, Radovi Pedagoškog fakulteta u Rijeci, Pula 1986.; Josip Kaplan — Skica umjetničkog portreta, Zagreb, 1986.; Muzika — konstituent revolucije. Zbornik Padaj silo, II, Split, 1988. Slavenstvo
— jedna od idejnih orijentacija u djelu Franje Ksavera Kuhača, Radovi Zavoda za znanstveni rad JAZU, Varaždin 1989.; Sport i muzika, Povijest sporta, Zagreb, XX/1989., 80; Glazba. Zbornik uz 45. obljetnicu Kongresa kulturnih radnika Hrvatske u Topuskom, JAZU, 1989.; Krležina djela kao glazbeni predlošci, Krležijana 1, Zagreb 1993. — Mit i zbilja — Pretpostavke o nastanku popijevke Horvatska domovina. Neobjavljeno. Skraćena verzija: Kaj, 1997.; Skladbe Ferde Livadića. Odziv zovu vremena, Kaj, 1997.; Litanije dobrovoljne — Kratki spominek o glazbi za vinske pajdašije, Kaj, 1997.; Puhači otpuhnuše duhače, Cantus 103, 2000.; Turobna glazbeno–povijesna balada ili Bilo bi smiješno da nije žalosno, Tonovi, 2001.; Povijest koja to nije, Cantus 109/110, 2001.; Propuštena idealna prilika / Razmatranje uz Rječnik hrvatskoga jezika, Cantus 109/110, 2001.; Partizanska orfejada, Zagreb i Hrvatska u Titovo doba, zbornik, 2004. Autor je preko tisuću objavljenih ili emitiranih radova, novinskih kritika, prikaza i osvrta, radijskih emisija, referata, eseja i stručnih rasprava. — Izdanja: Pavao Markovac, Izabrani članci i eseji, Zagreb 1957.;Jugoslavenski kompozitori na četiri bijenala, Zagreb, 1968.; Razvoj muzičkog školstva. u SR Hrvatskoj 1788–1968, zbornik–katalog, Zagreb 1968.; Muzika i muzičari u NOB, zbornik sjećanja, Beograd 1982.; Izbor iz zborskih kompozicija Josipa Kaplana, Zagreb 1986.; Ponosna Hrvatska — Zbirka domoljubnih koračnica i popijevaka od Ilirskog preporoda do danas, Zagreb, 1999.;Zlatna spomenica Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga, Zagreb, 2000.