Duško Tambača

skladatelj, melograf (Šibenik, 3. srpnja 1946.)
Odrastao je u Splitu, gdje je stekao klasično gimnazijsko i glazbeno obrazovanje. Rano pokazuje interes za vokalnu glazbu, posebice dalmatinsku klapsku baštinu na temeljima koralnog i glagoljaškog pjevanja. Od 1968. do danas utemeljio i bio glazbenim voditeljem čak 42 klape svih kategorija, među kojima i niza najpoznatijih kao što su Lučica, Brodosplit, Cambi, Trogir, Filip Dević, Omiš, Puntar, Šufit…
Prvi je prepoznao iznimne vrijednosti i ljepotu ženskog klapskog pjevanja zalažući se i postigavši njegovo današnje uvažavanje i potpunu afirmaciju.
Kao skladatelj Tambača crpi glasove iz tradicije a takve prepoznaje osobito u čakavskom vrelu pjesnika svoje sredine, čije stihove (često antologijske) uglazbljuje. Među njima su Drago Ivanišević (Ka’smo zdigli crjenu kapu na sikiru, Sudamja, Moj did, Maslina, Ča vridi …), Marin Franičević (Prid didovom slikon), Jure Franičević–Pločar (Zeleni škoju,..), Joško Božanić (Perušće besid), Drago Štambuk (Meu Namin), Ljubo Stipišića–Delmata (Rod delmatski išće glase priko grebi), Vinko Nikolić (Dolac) i osobito
Jakša Fiamengo (Zemljo moja, kruhu blagoslovljen, Rebatiju ure, Kal falkuša priko sna zajidri, Parce mihi Domine …, Otvori mi svoje dvore, Na podan Merjana …).
Mnogo je skladbi i na narodne stihove. Od 1973. do 2014. godine na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu dobitnik je čak 18 prvih nagrada žirija i publike, što ga čini najtrofejnijim klapskim skladateljem, a velik broj njegovih skladbi dio je standardnog klapskog repertoara.
U svom melografskom angažmanu zabilježio je oko 400 pučkih napjeva diljem Dalmacije, pretežito na širem splitskom području i okolnim otocima, a uglavnom ih je sam četveroglasno obradio. Mnoge od tih obrađenih pjesama redovito su na klapskom repertoaru, primjerice Pismo moja hrli tamo, Sa izvora, Ja odlazim draga, Za ribara, Grlice moja mila …
U svom se glazbenom opusu uvijek čvrsto oslanjao na izvorne temelje zavičajnoga vokalnog izričaja, obogaćujući ga vlastitim prepoznatljivim autorskim rukopisom.
Skladateljski afinitet pokazuje i u segmentu sakralne glazbe (Oče naš, Ave Maria, Odazivam se Isuse …). Obradio je i veći broj marijanskih, adventskih te božićnih napjeva iz Dalmacije. Redoviti je sudionik na festivalu Cro Patria Hrvatske glazbene mladeži u Splitu kao i na večerima Klape Gospi Sinjskoj u Sinju.
Pisao je i zabavnu glazbu i dalmatinsku šansonu te obradio šezdesetak naslova. (Splitski, Šibenski i Kaštelanski festival na kojem je dobitnik 5 prvih nagrada žirija i publike). Za svoj doprinos i zasluge u Hrvatskoj glazbenoj i tradicijskoj kulturi dobio je brojna priznanja. Kao glazbeni voditelj sa svojim je klapama dobio preko 70 nagrada i snimio veliki broj nosača zvuka. Odlikovan je redom Danice hrvatske sa likom Marka Marulića, nagrade grada Splita s klapom Lučica, Hrvatske glazbene unije, Omiškog festivala dalmatinskih klapa itd.
Član je Hrvatskog društva skladatelja, Matice hrvatske i Hrvatske glazbene unije.