Mirjana Škunca

muzikologinja (Osijek, 19. rujna 1938.)

Studij povijesti glazbe završila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu; ondje stekla i akademski naziv magistra muzikologije (1984.). God. 1987. obranila doktorat povijesnih znanosti s posebnim aspektom na muzikologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1961. vanjski suradnik Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, od 1963. stručni suradnik Muzičke omladine Zagreba a zatim profesor teorijskih predmeta na Muzičkoj školi i Pedagoškoj akademiji u Osijeku (1966.– 1971.) i Splitu (1971.–1979., od 1973.–1976. i direktor muzičke škole). Od 1979. profesor povijesti glazbe i analize glazbene literature na Odjelu glazbene kulture Fakulteta prirodoslovno– matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu a zatim na Odjelu za glazbu Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu (1997. — 2007.). Uz znanstveni, bavi se od 1960. kontinuirano i publicističko–kritičarskim radom. Nakon umirovljenja živi i djeluje u Splitu i Zagrebu.

RADOVI: Knjige: Glazbeni život Splita (1860.–1918.), Književni krug, Split 1991.; Mostovi građeni glazbom, Književni krug, Split 2008. Studije i članci: Franjo Kuhač kao muzički historičar, Rad JAZU, 351, 1969.; Ivo Tijardović, Kulturna baština, IV, 5–6, Split, 1976.; Skladatelj Josip Hatze, ib., VI, 9–10. Split, 1979.; Trenutak iz splitske glazbene prošlosti, Narodni preporod u Splitu 1882., Split, 1982.; Glazba u Slavjanskoj narodnoj čitaonici u Splitu u razdoblju narodnog preporoda (1860.–1882.), Arti musices, 15/1, 1984.; Glazba u društvu Slovinski napredak u Splitu, Kulturna baština, IX, 14, Split, 1984.; Kuhačevo proučavanje hrvatske glazbene prošlosti, Zbornik radova sa znanstvenog skupa JAZU povodom 150. obljetnice rođenja F. S. Kuhača, Zagreb, 1984.; Susret prošlosti i budućnosti u djelu Ivana Lukačića, Kulturna baština, XI, 16, Split, 1985.; Zborsko muziciranje u Splitu, Makarskoj i Trogiru između 1860. i 1918.godine, Mogućnosti, Split, 1985./4–5.; Počeci komornog muziciranja u Splitu, Kulturna baština, XII, 17, Split, 1987.; Glazbena situacija u Splitu u preporodnom razdoblju (1860.–1882.), ib., XIII, 18, Split, 1988.; Splitski skladatelj Alberto Visetti, Skica za portret, Arti musices, 20/1–2, 1989.; Politische Aspekte des musikalischen Lebens von Split zur Zeit der kroatischen Wiedergeburt (1860.–1882.), International Rewiew of the Aesthetics and Sociology of Music (IRASM), Zagreb, 1989. 2. hrvatska verzija: Politički aspekti glazbenog života u Splitu u preporodno doba (1860.–1882.), Mogućnosti, Split, 1990./3–44.; Glazbena poduka u Splitu u prijelaznim desetljećima (1882.–1918.), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, OOUR za prirodoslovno–matematičke znanosti i odgojna područja u Splitu, Split, 1989.; Glazbena poduka u Splitu u drugoj polovini 19.stoljeća, Historijski zbornik Filozofskog fakulteta u Zagrebu, XLIII (1), Zagreb, 1990.; Splitski glazbeni bard Josip Hatze, Prijelazna desetljeća (1879.–1918.), Mogućnosti, Split 1990./12.; Glazba u djelovanju Klasične gimnazije u Splitu, Zbornik 290 godina Klasične gimnazije u Splitu, Split, 1990.; Skladatelj Ivo Parać. život i djelo. Povodom 100. obljetnice rođenja, Kulturna baština, XV, 20, Split, 1990.; Jakov Gotovac i Split, Arti musices, 22/1, Zagreb, 1991.; Neobično suglasje, Mogućnosti, Split, 1992./8–9.; Glazba u splitskom kazalištu Teatro Bajamonti, Rad HAZU, Zagreb, 1992.; Tragovi impresionizma u skladateljskom opusu Ive Paraća: Musiche Pascoliane. Povod za (re)valorizaciju skladatelja, Arti musices, 24/1, Zagreb, 1993. Francuska verzija: Les elements d’impressionisme dans le cycle d’ Ivo Parać Musiche Pasco-liane: une ocasion pour le (re)mettre en valeur ce compositeur, Zbornik Recepcija glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj, Muzička akademija u Zagrebu–Institut français de Zagreb, Zagreb, 1996.; Od Lisinskog i Suppéa do Gotovca i Tijardovića, glazbeno–scenska djela hrvatskih skladatelja u Općinskom kazalištu u Splitu (1890.–1941.), Mogućnosti, Split, 1993./8–10.; Prva operna praizvedba hrvatskog skladatelja na sceni Općinskog kazališta u Splitu: Cvijeta Vladimira Berse, Kulturna baština, XVII, 22–23, Split, 1993.; Glazba u djelovanju Obrtničke škole u Splitu, zbornik 100 godina Obrtničke škole u Splitu (1891.–1991.), Split, 1993.; Iz splitske glazbene kronike — Marija Gatin, Kulturna baština, XVIII, 24–25, Split, 1994.; Skladateljska večer Petra Bergama, Cantus, 79, Zagreb, 1994.; Dobronićev Karneval — korak prema novim obzorima, Zbornik radova o Antunu Dobroniću, Jelsa, 1995; Jakov Gotovac i Split ( II), Kulturna baština, XIX, 26–27, Split, 1995.; Dragutin Savin i Split,Bašćinski glasi, knjiga 6, Omiš, 1997.; Doba stradanja i patnje. Glazbeni život u Splitu 1940–1945, Mogućnosti, Split,1997./7–9; Dirigent i skladatelj Berto Perić, Kulturna baština, XX, 28–29, Split, 1996.; Mostovi građeni glazbom: splitske epizode glazbenog djelovanja Jakova Gotovca (1895–1982) i Borisa Papandopula (1906–1991), Zbornik Zagreb i glazba 1094–1994, Zagreb, 1998.; Isti rad, Bašćinski glasi, knjiga 7, Omiš, 1998.; Zdenko Runjić: Antologija, Bašćinski glasi, knjiga 7, Omiš, 1998.; Višestruko zadovoljstvo: Orfej u podzemlju Jacquesa Offenbacha u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, Vijenac, VII, 152–153 od 30. prosinca 1999.; Jakov Gotovac i Split, Jakov Gotovac, MIC/ KDZ, Zagreb, 2003.; Božidar Kunc u Splitu, Kulturna baština, 32, Split, 2005.; Tko je Alberto Antonio Visetti?, Arti musices, 35/2, Zagreb, 2004; Božidar Kunc u Splitu, Kulturna baština, 32, Split 2005, 545–560; Dobronićev »Karneval« — korak prema novim obzorima, Arti musices, 37/1, Zagreb 2006, 45–66.; Životne staze Ćirila Metoda Hrazdire (1868.–1926.) izvan domovine (I. dio), Arti musices, 37/2, Zagreb 2006, 189–222.; Ćiril Metod Hrazdira (1868–1926). Povodom 80.obljetnice smrti skladatelja, Kulturna baština, 33, Split 2006, 229–246.; Životne staze Ćirila Metoda Hrazdire (1868.–1926.) izvan domovine

(II. dio), Arti musices, 38/1, Zagreb 2007, 3–48.; Skladbe za standardne (klasične) instrumentalne sastave u komornom dijelu skladateljskog opusa Božidara Kunca, Božidar Kunc. Život i djelo. Radovi s muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, Hrvatska, 20–22. studeni 2003., Zagreb 2007, 125– 145.; Alberto Visetti, Verdi, London 1905. Povodom 100. obljetnice objavljivanja, Bašćinski glasi, knjiga 9–10, Omiš 2009.; Skladateljska epizoda Josipa Andreisa, Arti musices, 40/1–2, Zagreb 2009., 279–288.