Ladislav Šaban

pijanist, muzikolog (Lepoglava, 3. siječnja 1918. — Zagreb, 25. srpnja 1985.)

Diplomirao je glasovir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod S. Stančića. Nakon kratkotrajne koncertantne aktivnosti posvetio se pedagogiji te od 1941. predaje glasovir na srednjoj školi Muzičke akademije, a od 1951. do umirovljenja 1978. je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Uz pedagoški rad objavljuje članke pedagoškog sadržaja i priređuje instruktivna izdanja. Postupno ga sve više zaokuplja hrvatska glazbena prošlost te se od 1963. sve intenzivnije posvećuje muzikološkim istraživanjima i sređivanju arhivske građe Hrvatskoga glazbenog zavoda. Od 1974. je član suradnik, a od 1983. izvanredni član JAZU. Od 1984. do smrti voditelj je Zavoda za muzikološka istraživanja JAZU. Njegov se muzikološki interes posebno vezao uz (prema K. Kos) »ličnosti, pojave i izvore glazbene prošlosti sjeverne Hrvatske« te uz orgulje u Hrvatskoj; na oba je područja ostavio velik broj relevantnih znanstvenih radova.

RADOVI. (izbor): Prinosi u časopisima i periodici: Važna muzejska zbirka instrumenata u Zagrebu, Vodič kroz zbirku za nastavnike muzike i učenike, Muzika i škola, Zagreb, 1963., 2; Graditelj orgulja Petar Nakić i Šibenik, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 13–14, Zadar, 1967.; Muzička škola Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu (l829.– 1920.), u: Povijesni razvoj muzičkog školstva Hrvatske, katalog izložbe, Zagreb 1968.; Glazbenici u 13. stoljeću u sjevernoj Hrvatskoj, Rad JAZU, 351, Zagreb, 1969.; Dva rijetka pozitiva 18. stoljeća u Hrvatskom zagorju, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1969., 2; Orgulje ljubljanskog graditelja orgulja Ivana Jurja Eisla u Hrvatskoj, Arti musices, 1, Zagreb, 1969.; Vatroslav Lisinski, Mazurka (predgovor izdanju i redakcija notnog teksta), Zagreb, 1969.; Dva pozitiva 17. stoljeća u Muzeju grada Varaždina, Godišnjak muzeja grada Varaždina, 4, Varaždin, 1970.; Dvije nepoznate skladbe Lisinskog u rukopisu Morfidisa– Nisisa, Arti musices, 2, Zagreb, 1971.; Contributo alla biografia di Don Pietro Nakić, L’Organo, Bologna, 1971., 2; Umjetnost i djela graditelja orgulja Petra Nakića u Dalmacjji i Istri, Arti musices, 4, Zagreb, 1973.; Vodič kroz arhivsku građu Hrvatskog glazbenog zavoda, Spisi Ravnateljstva, sv. 1: 1827.–1882.; sv. 2: 1883.–1901/2., Zagreb, 1973. Rukopis u Arhivu HGZ–a; Izvješće o uređivanju dvaju notnih arhiva u Varaždinu i jednoga na Košljunu (otok Krk) 1972. godine, Arti musices, 5, Zagreb, 1974.; Povijest orgulja župne crkve u Varaždinskim toplicama, Kaj, Zagreb, 1974., 11; Skladbe starih hrvatskih skladatelja

18. stoljeća iz Dubrovnika i Krka za klavir, predgovor izdanju i redakcija notnog teksta, Zagreb, 1975.; 160 godina Hrvatskog glazbenog zavoda, uvodni tekst i katalog izložbe, Zagreb, 1977.; Glazbene mogućnosti Varaždina u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća, Rad JAZU, 377, Zagreb, 1978.; Povijesne orgulje kao kulturna baština Dalmacije, Fiskovićev zbornik 1, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 21, Split, 1980.; Orgulje slovenskih graditelja u Hrvatskoj, Rad JAZU, 385, Zagreb, 1980.; Glazbena kultura u varaždinskoj okolici u 17. i 18. stoljeću, Glazbena baština naroda i narodnosti Jugoslavije od 16. do 19. stoljeća, 1, Zagreb– Varaždin, 1980.; Graditelji orgulja u gradu Varaždinu sredinom 19. stoljeća, Godišnjak gradskog muzeja, VI, Varaždin, 1981.; Notna rukopisna knjiga Julijane Erdody–Drašković iz 1779. godine, Arti musices, 13/2, Zagreb, 1982.; Spomeničke orgulje na. području gornje Hrvatske, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 8–9, Zagreb, 1982.–1983.; Bericht über die neueren musikologischen Forschungsergebnisse in Kroatien und Ausblicke zu einer regeren Zusammenarbeit mit Österreich, Grazer musikwissenschaftliche Arbeiten, 5, Graz, 1983.; Stare orgulje Osijeka i njihovi graditelji, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 49, JAZU, Zagreb, 1983.; Orgulje kao vrijedni spomenici kulture na području bivšeg kotara Ludbreg, Zbornik Ludbreg, Ludbreg, 1984.; Didaktički radovi Franje Ksavera Kuhača, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu 150. obljetnice rođenja Franje Ksavera Kuhača (1834.– 1911.), Zagreb, 1984.; Pavlini i glazba, Lepoglava, središte kulturnih i : revolucionarnih tradicija (zbornik) JAZU, (u rukopisu); Hrvatska glazbena baština u Slavoniji i Srijemu do ilirskog preporoda, Predgovor, uvodna studija i komentari za 1. svezak korespodencije Franje Ks. Kuhača, JAZU, (u rukopisu). — Notna izdanja: Vatroslav Lisinski, Mazurka, Udruženje kompozitora Hrvatske, Zagreb, 1969.; Skladbe starih hrvatskih skladatelja 18. stoljeća iz Dubrovnika i Krka za klavir, Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb, 1975.; Dora Pejačević, Iz klavirske lirike, Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb, 1978.; Dora Pejačević, Koncert za klavir i orkestar op. 33, udezba za dva klavira, Muzikološki zavod Muzičke akademije, Zagreb, 1982.; Dora Pejačević, Pet minijatura za violinu i klavir, Društvo skladatelja Hrvatske, Zagreb, 1985. (tehnička redakcija violinske dionice Josip Klima). Instruktivna izdanja: Osnovna škola za klavir (s R.Matzom), 13 izdanja (1952.–1984.); Priručnik prstometa, skala i akor’ da za klavir, 12 izdanja (1961.–1984.); Redakcije brojnih djela glasovirske instruktivne literature.