Hubert Pettan

skladatelj, muzikolog

(Zagreb, 23. listopada 1912. — Zagreb, 20. studenoga 1989.)

U Zagrebu završio studij prava s doktoratom (1937.) i diplomirao iz kompozicije na Muzičkoj akademiji (1935.). God 1937.–1942. činovnik Banske uprave u Zagrebu i 1943.–1972. profesor Muzičke škole Vatroslav Lisinski (1951.–1953. direktor). Bio je suradnik više časopisa i dnevnih novina, a bavio se i kritikom.

Nagrade: Nagrada Josip Andreis Hrvatskog društva skladatelja. (1983.).

DJELA. Orkestralna: Predigra op. 17, 1935.; Allegro za gudački orkestar; 2 simfonijske pjesme; Rajska ptica op. 51, 1955.; Žena i krajolik op. 56.; Simfonijeta za tamburaški orkestar op. 58, 1964. — Komorna: Sonata za violinu i klavir op. 26. 1939.; Sonata za rog i klavir op. 61, 1973.; Sonatina za flautu i klavir op. 62, 1973.; Sonatina za violončelo i klavir op. 68, 1977.; Gudački kvartet op. 55, 1962.

— klavirska: Mali oblici op. 5 i 8; Scherzetto op. 11, 1934.; Rondo s jednom temom, 1935.; Sonata op. 28, 1942.; Predigra. i međuigra. iz op. 46, 1951.; 2 sonatine op. 54 i 67, 1958., 1977.; Sonata. (forma nuova) op. 74, 1983. — Vokalno–instrumentalna i vokalna: Kohan i Vlasta, oratorij op. 59, 1976.; 40 solo–pjesama u 8 skupina: Ptice;

II. Pjesme zanosa i klonuća; III. Tri pjesme iz zbirke Hrvatski kraljevi (V. Nazor); IV. Popijevke na riječi Begovića i Nazora; V. Ugođaji; VI. Balade; VII. Iz svjetske lirike; VIII. Razne popijevke. Zborovi: Četiri moteta op. 4; Dva moteta op. 18; Vokalna suita (P. Preradović) op. 53. Dvije kantate: Ovidijeva pos1jednja noć u Rimu op. 46, 1951. i Kip domovine (P. Štoos) op. 52, 1958. Dvije koncertne arije: Arija očekivanja. iz Kohana i Vlaste op. 39, 1948. i Prizor iz Fausta op. 49, 1952. Koncertni dvopjev op. 69. Misa u a–molu op. 50, 1953. — Scenska: Opera Arkun op. 29, 1940. — SPISI. Knjige: Popis skladbi Ivana Zajca, 1956.; Repetitorij povijesti glazbe, 3 sv., 1965.– 66.; Hrvatska opera, Zajčevi suvremenici, I. Zagreb, 1969.; Hrvatska opera, Ivan Zajc, II, Zagreb, 1983; Devet stoljeća višeglasne zborske muzike, 3 sv., Zagreb, 1970.–73.; Ivan Zajc, Zagreb,1971.; Glazbeni udžbenici, knjige i instruktivna izdanja bivših i sadašnjih nastavnika Muzičke škole »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu od l829.–l972., Zagreb, 1973. –Studije: Stogodišnjica praizvedbe prve Zajčeve hrvatske opere, Sv. Cecilija, 1972.; Quodlibeti u vrijeme

I. Zajca kao ravnatelja opere, ibid., 1973.; Opere hrvatskih skladatelja u izvedbi HNK u Zagrebu, Slavenski raspored Zagrebačke opere, ibid., 1973.; Kazališna djela Blagoja Berse, Zvuk, 1976.; Gdje su pokopani hrvatski skladatelji i pisci o glazbi, Sv. Cecilija, 1976.; Körnerov »Zriny« i libreta Badalića i Adelburga, Zbornik DSH 1, 1976.; Naš kazališni život, Sv. Cecilija, 1977.; Djelovanje Ivana Zajca u HGZ, Arti musices, 9/1–2, 1978.; Urednici časopisa »Sv. Cecilija« i glazbenih priloga u njemu, Sv. Cecilija, 1979., 2–3; Iz prošlosti zagrebačke opere, II, Raspored i osoblje u doba Miletića i Hreljanovića, Kronika Zavoda za književnost i teatrologiju JAZU, 1980.; August Šenoa kao operni kritičar, Sv. Cecilija, 1980.; Iz prošlosti dvaju prekida u radu Zagrebačke opere, Kronika Zavoda za književnost i teatrologiju JAZU, 1981.; Djela germanskih skladatelja na rasporedu zagrebačke opere, Sv. Cecilija, 1982.; Ivan Zajc utemeljitelj i prvi ravnatelj zagrebačke opere, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu 150. obljetnice rođenja I. Zajca, 1982. Skripta, članci, kritike, osvrti.