Julije Njikoš

skladatelj, dirigent, melograf (Osijek, 9. travnja 1924. — Zagreb, 28. listopada 2010.)

Glazbu je učio u Osijeku i Zagrebu. Od 1951.–67. glazbeni urednik Radio–Osijeka gdje utemeljuje Tamburaški orkestar Radio Osijeka; od 1967.–84. glazbeni urednik i komentator Radio–Zagreba. U Osijeku vodio Radničko KUD Josip Kraš i Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić, kojemu je bio jedan od utemeljitelja i s kojim je često nastupao u zemlji i inozemstvu. Bio je i među osnivačima (1961.) te predsjednik Umjetničkog savjeta Festivala tamburaške glazbe u Osijeku i festivala zabavne glazbe Zvuci Panonije (1972.), predsjednik Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku, glavni urednik Hrvatske tamburice, glasila za promicanje tamburaške glazbe i urednik notnih izdanja Tamburaški orkestri KPSH. Bavio se melografijom i poviješću tamburaške glazbe u nas. Zabilježio je oko 4000 narodnih pjesama, kola i poskočica iz Slavonije. Bio je član Upravnog odbora međunarodne udruge International Folk Music Council pri Unesco–u sa sjedištem u Amsterdamu.

Nagrade: Nagrada oslobođenja grada Osijeka Božidar Maslarić (1971.); Strossmayerova nagrada oslobođenja Đakova (1973.); Nagrada oslobođenja Osijeka Božidar Maslarić — Zlatni pečat grada Osijeka — (1985.); Zlatna plaketa općine Donji Miholjac (1986.); Zlatna plaketa i posebno priznanje HDS–a za životno djelo i izniman rad na području tradicijske glazbene kulture (1998.); Zlatna jabuka Vinkovačkih jeseni (1999.); Zlatni grb grada Osijeka za životno djelo (1999.); Nagrada Osječko baranjske županije za životno djelo ostvareno u području kulture (2003.).

DJELA. Orkestralna: Slavonska rapsodija br. 1. i 2.; Podravska rapsodija; Zagorska rapsodija; Baranjska rapsodija; Vojvođanska rapsodija; Slavonijom ravnom, suita. Simfonijske glazbene slike: Fruškogorski biseri; Šokačka krv; Sa cerničkih sokaka; Pri svetom Ivanu; Plesni intermezzo. Predigre: žetva; U slavonskom kolu; Šokačka predigra. Notturno. Idile: U smiraj dana; Večer na Korani. Intermezza: Izgubljena nada; Ivanjske krijesnice; Elegija o Lisinskom; Varaždinska mladost. Koncertna kola: U slavonskom kolu; Tempa: Ivančica; U šokačkom kolu; Kolovođo, ded kolo povedi. — Scenska: Narodni igrokazi: žetva, 1947.; Inoče, 1948.; U slavonskom selu, 1948.; Komušanje, 1948.; Ulice u Baranji, 1949.; Baja Pava sa Berave, 1949. i dr. — Dječji igrokazi: Crvenkapica, 1951.; Pepeljuga, 1955.; Kneginja na zrnu graška, 1956.; Princ žabac, 1962.; Djevojčica sa žigicama, 1963.; Oleg i lutke, 1963.; Veseli medvjedići, 1965. — Vokalno–instrumentalna i vokalna: Šokadija, kantata za sopran, mješoviti zbor i orkestar, 1961. Mise za alt solo, mješoviti zbor, tamburaški orkestar i orgulje: Djetešce nam se rodilo; Do nebesa nek se ori; Rajska djevo, kraljice Hrvata, 1991.— 4. — Pjesme (izbor): Tri ruže (D. Britvić); Kod »Bijele lađe« (D. Britvić); Zlatni danci (D. Britvić); Umiru stare kavane (D. Britvić); Ponoćni svirači

(D. Britvić); Zemla je ova tkana od zlata (Z. Crnec); Šokački nokturno (V. Rem); Zlataru su obukle ravnice; Opet će zvoniti zvona (T. Bognar); Pismo Osijeku (M. Sigetić); Voljeni Vukovar (T. Bognar); Zlatna dolina (T. Bognar); I gorjet će lampa nasrid Vinkovaca (M. Sigetić); Osijeku za imendan (A. Gardaš); Osijek je duša duše moje (Z. Crnec); Vu dragomu kraju (Z. Crnec); Gda se laste vrneju vu gnezda (Z. Crnec); Slavonijo — rođeno i milo; želim biti Slavonijo s tobom (Z. Crnec); Nek se zna kad Slavonija slavi; Slavonijo, zlatna ružo Hrvatska (Z. Crnec); Baranja je hrvatska i bit će i dr. Zborovi (izbor): Našim šorom; Slavonijo — zemljo plemenita; Oj Baranjo, med’ dvi vode ‘ladne; Pozdrav šumi; Veselo je naše selo; Prid zoru je lipo milovanje; Tragom požutjelih slika; Hrvatska seljačka sloga, i dr.

— Spisi i izdanja: Kad zapiva pusta Slavonija, Osijek, 1954.; Pjesme iz Slavonije, 1958.; O stvaranju novih pjesama i plesova u narodnom duhu, 1961.; Franjo Ksaver Kuhač, 1961.; Slavonijo zemljo plemenita, Osijek, 1970.; Pjesme i plesovi iz Baranje, Osijek, 1974.; Sa slavonskih sokaka, Zagreb, 1979.; Sa slavonske ravni, Zagreb, 1986.; Oj, Baranjo, lipa i bogata, Zagreb, 1987.; Gori lampa nasrid Vinkovaca, Privlaka, 1988. (2. dopunjeno izdanje Privlaka/Zagreb, 1996.); Iz zemlje sam čestitih Hrvata,Zagreb, 1993.; Pajo Kolarić, život i rad, Osijek, 1995.; Povijest tambure i tamburaške glazbe, 1961.–95; Županja se pružila kraj Save, Zagreb, 1997.; Đakovo je srce Slavonije, Đakovo, 1998.; Od Valpova i Bizovca do Donjeg Mi’oljca, Osijek, 2005.