Seadeta Midžić

muzikologinja (Zagreb, 10. veljače 1943.)

Rođena i školovana u Zagrebu, studirala je povijest glazbe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (diploma 1967.), te muzikologiju na sveučilištima Kölnu i Parizu (Sorbonne), gdje je pohađala predavanja oca konkretne glazbe Pierrea Schaeffera na Pariškom nacionalnom konzervatoriju i staž u centru Grupe za muzičko istraživanje (GRM).

Od 1975. je na Televiziji Zagreb urednik glazbenog programa televizije. Autor je desetak glazbenih ciklusa i stotine emisija: portreta skladatelja Kagela, Xenakisa, Berioa, Schnebela, Globokara, Kelemena, Maleca i dirigenata Maazela, Mehte, Bareze, Horvata, Matačića, ciklusa o Muzičkom biennalu te ciklusa s djelima Paraća, Ruždjaka, Kuljerića, Tanodija i Kempfa, a urednik je pionirskih emisija i ciklusa iz povijesti hrvatske glazbe kojima su autori Eva Sedak, Erika Krpan, Vladimir Krpan, Nikša Gligo. Uvela je u glazbeni televizijski program filmske režisere Brunu Gamulina, Branka Ivandu, Nenada Puhovskog i Radovana Grahovca. 1984. — 89.

je direktor Međunarodnih susreta Muzičkih akademija u Rovinju, bila je glazbeni direktor Pjesme Eurovizije u Zagrebu. Bila je urednica za područje glazbe u prvom hrvatskom nacionalnom leksikonu (Hrvatski leksikon, gl. urednik

A. Vujić.).

1994. — 2000. pomoćnica je ministra kulture za međunarodnu suradnju, a zatim do 2009. savjetnik, odnosno ministar savjetnik za kulturu, znanost i prosvjetu u veleposlanstvima RH u Berlinu i Parizu. Bila je izbornica hrvatske kulturne sezone u Parizu »Croatie la voici« 2012. godine. Autorica je video dokumentacije o dramatičaru i pjesniku Radovanu Ivšiću predstavljene 2010. u MSU, a u suradnji s MSU je organizirala niz koncerata i filmova kao hommage Pierreu Schaefferu u povodu stogodišnjice njegova rođenja te bila inicijator i član organizacijskog odbora znanstvenog simpozija o Schaefferu u Muzeju suvremene i moderne umjetnosti u Rijeci (suorganizacija s INA/GRM). U povodu 50. godišnjice pripremila je izložbu o Muzičkom biennaleu koji s pokretom i izložbama Novih tendencija znači proboj i uključenje hrvatske umjetnosti i ideja u avangardni europski kulturni krug, a u povodu 50. godišnjice Glazbene tribine u Opatiji s Nikšom Gligom predstavila je njenu povijest na osnovi televizijskih dokumenata. Inicijatorica je i s Nikšom Gligom autorica multimedijskog hommagea Milku Kelemenu u MSU u povodu njegova 90 rođendana.

RADOVI. Prinosi u časopisima i publikacijama (izbor): Klavirska djela Josipa Slavenskog, Zvuk, 1986., 81; Svijet Gustava Mahlera u njegovim pjesmama, Zvuk, 1969., 91; Jedna kritična točka u razvoju muzičkog mišljenja — Eric Satie, Arti musices, 1971., 2; Ives, Satie, Cage, Ideen, Aussenselter, Phänomene, Internationaler Kongress für Musiktheorie 1971., Kongressbericht, Stuttgart, 1972.; Ivo Malec, »kultivator« svog vremena, Zvuk, 1990., 5; Karlheinz Stockhausen, velikani epohe, Hrvatski radio, 1992.;

Lovro Matačić: Kap u moru Beethovena, Matačić, Zagreb, 1995.; Između: P:Shaeffer Doctrine de Zagreb, Svečani zbornik za Evu Sedak, Zagreb 2009., Varaždinske barokne večeri i glazbeni program TV Zagreb od 1975–1995, Zbornik HAZU, Varaždin 2010., Pierre Schaeffer »Doctrine de Zagreb« Time Concordance, Divergent Experiences, Zbornik međunarodne konferencije, Muzej suvremene i moderne umjetnosti, Rijeka 2011.; Radovan Ivšić i Ivo Malec: Odlasci dolasci, Svečani zbornik za Nikšu Gliga, 2012., Milana Broš–egzaltacija križišta povijesnih linija, Kretanja 19–20. 2013.