Sanja Majer Bobetko
muzikologinja (Zagreb, 7. ožujka 1952.)
1975. diplomirala muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (nagrada »Franjo Kuhač«) i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala 1978. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a doktorirala 1991. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1979. usavršavala se u Salzburgu. God. 1975.– 1977. gimnazijski profesor glazbene umjetnosti u Zagrebu, 1977.–1993. stručni suradnik–muzikolog u biblioteci Muzičke akademije, te 1993.– 2000. znanstveni suradnik, od 2000. viši znanstveni suradnik, a od 2010. znanstveni savjetnik u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. 1981.–1994. predavala i Osnove glazbene kulture na Odsjeku za kroatistiku i južnoslavenske filologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Od 1976. aktivno sudjelovala na pedesetak znanstvenih skupova (nekoliko i organizirala) u Austriji, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Danskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Velikoj Britaniji, SAD i Hrvatskoj. Od 1996.– 2014. voditelj znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH Hrvatska glazbena historiografija do 1945. godine. Od 1990.–2007. predsjednica hrvatske nacionalne komisije RILM–a (Répertoire International de Littérature Musical).
God. 1992.–98. te od 2001. članica Upravnog odbora Hrvatskoga muzikološkog društva (2004.–09. dopredsjednica). Od 1996. član uredništva hrvatskog muzikološkog zbornika Arti musices (od 2006. glavna urednica), od 1999. časopisa Gitara i 1999.–2000. urednica za glazbu u Vijencu. Suradnica u edicijama Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža (Hrvatski biografski leksikon, Hrvatska enciklopedija, Zagrebački leksikon, Leksikon jugoslavenske muzike), te u Hrvatskom leksikonu, Grove Music Online, MGG i Öesterreichisches Musiklexikon.
Nagrade: Nagrada Dragan Plamenac (2008., 2010.).
RADOVI. Knjige: Estetika glazbe u Hrvatskoj u 19. stoljeću, JAZU, Zagreb, 1979.; Osnove glazbene kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1991.; Glazbena kritika na hrvatskom jeziku između dvaju svjetskih ratova, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 1994.; sa Zdravkom Blažekovićem i Goranom Doliner: Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću, HMD, Zagreb, 2009.; Priredila kritičko i prvo izdanje Povijesti glazbe Vjenceslava Novaka, Croatica, 1994., br. 40–41, str. 14–200.; sa Z. Weber uredila knjigu Recepcija glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj:La réception de la musique de Claude Debussy en Croatie, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu– Institut Français de Zagreb, Zagreb, 1996.; S Vjerom Katalinić: Ivan Padovec (1800–1873) i njegovo doba, HMD, Zagreb, 2006.; S Koraljkom Kos: Božidar Kunc (1903.
— 1964.). Život i djelo: Božidar Kunc (1903 — 1964). Life and Opus, Zbornik radova s muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, Hrvatska, 2–22. studenoga 2003., HMD, Zagreb, 2007.; — Studije i članci (izbor): Muzičko– estetski pogledi Franje Kuhača, Zbornik I, Društvo hrvatskih skladatelja, Zagreb, 1976.; Glazbenoestetski zapisi Vjenceslava Novaka, Arti musices, 1977., 8/1, str. 75–84.; Izdavačka djelatnost Hrvatskog glazbenog zavoda od 1862. do danas, Arti musices, 1978., 9/1–2, str. 131–137.; Neki estetski elementi u Markovčevim napisima o glazbi,
Zbornik radova u povodu 75. godišnjice rođenja Pavla Markovca, JAZU, Zagreb 1979., str. 63–70.; Neke glazbeno–estetske koncepcije mladoga Dobronića, Arti musices, 1982., 13/I, str. 55–66.; Neobjavljeni teoretski spisi Josipa Hatzea:The Unpublished Theoretical Papers of Josip Hatze, u: Josip Hatze. Hrvatski skladatelj:Josip Hatze. A Croatian Composer, Muzički informativni centar, Zagreb 1982, str. 131–139:261–269.; Ivan Zajc u onovremenim i kasnijim izdanjima, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu 150. obljetnice rođenja Ivana Zajca, JAZU, Zagreb 1982., str. 187–216.; Glazbeno–estetska problematika u napisima Franje Kuhača,
Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu
150. obljetnice rodjenja Franje Ksavera Kuhača, JAZU– Muzikološki zavod Muzičke akademije u Zagrebu, Zagreb, 1984., str. 441–459.; Rana Ciprina riječ o glazbi, Arti musices, 1987., 18/1–2, str. 141–155.; Croatian Musical Criticism between the Two World Wars, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 1987., 18/1, str. 75–96.; O glazbenoj kritici. Još jedan pokušaj određenja pojma, Zbornik Matice Srpske, Novi Sad, 1987., br. 2, str. 59–64.; Publicistička djelatnost Ivana Brkanovića, Arti musices, 1988., 19/1, str. 3–19.; Hrvatska glazbena kritika između dva svjetska rata. Osnovne smjernice, Međimurje, 1988., 13/14, str. 97–102.; Korespondencija Josip Štolcer–Slavenski — Antun Dobronić, Međimurje, 1988., 13/14, str. 130–137.; Sv. Cecilija između dvaju svjetskih ratova i glazbena kritika, Sv. Cecilija, 1992., 2, str. 27–32, 3, str. 50–54.; Croatian Musical Journals between the Two World Wars and the Musical Criticism, Inter
national Review of the Aesthetics and Sociology of Music,
1992., 2, 177–187.; Povijest glazbe Vjenceslava Novaka, Croatica, 1994., 40–41, str. 1–13. Također pripremila kritičko izdanje Povijesti glazbe V. Novaka s Popisom glazbenog nazivlja i Popisom imena u: Ibid., str. 14–200.; Croatian Musical Criticism between the Two World Wars: A Component Part of European Intellectual and Spiritual Confederation, History of European Ideas, 1995., Vol. 20, Nos 1–3, 491–496.; Jedna glazbeno estetska paleta: Muzički eseji Antuna Dobronića, Zbornik radova o Antunu Dobroniću, Matica hrvatska Jelsa, Jelsa, 1995., str. 63–74.; The Question of National Identity in Music: The Croatian Example, Culture and Identity, edited by Suzanne Stern–Gillet, Tadeusz Slawek, Tadeusz Rachwal and Roger Whitehouse, Wydawnictwo Uniwersytetu lskiego, Katowice, 1996., str. 367–374.; Claude Debussy u hrvatskom tisku do početka 1942. godine:Claude Debussy dans la presse croate jusq’au début de 1942, Recepcija glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj: La réception de la musique de Claude Debussy en Croatie (ur. Sanja Majer–Bobetko, Zdenka Weber), Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu–Institut Français de Zagreb, Zagreb, 1996., str. 47–57+59–71.; National ideology in opera: A croatian example, The European Legacy: Toward new paradigms, I/6 (July 1996), 1602–1607.; Hrvatska glazbena kritika između dva svjetska rata na primjeru napisa o Krsti Odaku, Krsto Odak život i djelo: Life and Opus, (ur. Eva Sedak), Hrvatsko muzikološko društvo, Hrvatski glazbeni zavod, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb, 1997., 142–155.; The Case of Croatian Symphony till the Modern Age, Arti musices, 1997., 1–2, 47–56.; The Question of National Identity and Nationalism in Music. The Example of Croatian Opera, Music, Politics, and War: Views from Croatia, edited by Svanibor Pettan, Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb, 1998., 79–90.; Hrvatsko glazbeno nazivlje u prvim hrvatskim glazbenim časopisima. Građa za povijest hrvatske glazbene terminologije, Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Novi tečaj, god. IV, 8–9–10, 1998., 3–119.; Prva hrvatska Povijest glazbe, u Zagreb i glazba: Zagreb and Music (ur. Stanislav Tuksar), Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 1998., 337–345.; Glazbena historiografija s početka 20. stoljeća na primjeru Kratke povjesti glazbe Stjepana Hadrovića, u: Zbornik radova. I. međunarodni simpozij »Muzika u društvu«, Sarajevo, 29–30. 10. 1998.
(ur. I. Čavlović), Muzikološko društvo FBiH, Sarajevo, 1999., 95–106.; Idejni nacrt hrvatske glazbene historiografije u 19. stoljeću, Glazba, riječi i slike: Music, Words, and Images. Svečani zbornik za Koraljku Kos=Essays in Honour of Koraljka Kos (ur. Vjera Katalinić, Zdravko Blažeković), Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 1999., 281–303.; Uloga periodike i dnevnog tiska u razvoju hrvatske glazbene historiografije tijekom 19. stoljeća,
Glazba, folklor i kultura: Music, Folklore, and Culture. Svečani zbornik za Jerka Bezića=Essays in Honour of Jerko Bezić (ur. Naila Ceribašić, Grozdana Marošević), Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 1999., 75–83.; Glazbena kritika u Slavoniji. Stanje istraživanja, Arti musices, 1999., 1, 47– 73.; Ferdo Livadić u tisku svoga doba, Arti musices, 1999., 2, 151–158.; Glazbeni kritičar Nikola Polić, Croatica, 1998/1999, 47/48, 147–157.; Prilozi Julija Kempfa hrvatskoj glazbenoj historiografiji, Zbornik radova »Glazbeni život Požege« (ur. Bosiljka Perić–Kempf), Poglavarstvo grada Požege, Požega, 2000., 45–55.; Prinosi Vjekoslava Klaića hrvatskoj glazbenoj historiografiji, Vjekoslav Klaić. život i djelo (ur. Dragan Milanović), Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest — Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Zagreb–Slavonski Brod, 2000., 245–259.; Glazbena publicistika Nikole Polića: La pubblicistica musicale di Nikola Polić, Zbornik radova s Drugog međunarodnog muzikološkog skupa »Antonio Smareglia i njegovo doba«, Novigrad 24.–25. rujna 1999=Raccolta degli atti del 2° convegno internazionale di musicologia »Antonio Smareglia e la sua epoca«, Cittanova 24–25 settembre 1999 (ur. Ivana Paula Gortan– Carlin), Polivalentni kulturni centar Istarske županije, Novigrad, 2000., 235–251.; Glazbena publicistika kao glazbeno–historiografski i glazbeno–povijesni izvor. Primjeri iz Hrvatske, Zbornik radova. II. međunarodni simpozij »Muzika u društvu«, Sarajevo, 27–28. 10. 2000. (ur. Ivan Čavlović), Muzikološko društvo FBiH, Muzička akademija u Sarajevu, Sarajevo, 2001., 57–65.; Glazbeno–publicistički i muzikološki opus Ivana Milčetića,
Zbornik o Ivanu Milčetiću književnom povjesničaru, filologu i etnologu, Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Varaždin — Malinska, 19. — 20. travnja 2001., Varaždin,
16. studenoga 2001. (ur. Tihomil Maštrović), Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Matica hrvatska Varaždin, Zagreb, 2002., 329–345.; O glazbenoj historiografiji i povijesti glazbe, Glazba i baština. Zbornik u čast Lovri županoviću (ur. Ennio Stipčević), Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić«, Šibenik, 2002., 211–230.; Musico–Historical Themes in the Aesthetical System of the Croatian Philosopher Franjo Marković (1845–1914), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 2003., 1, 33– 44.; Ferdo Livadić u tisku svog doba, Ferdo Wiesner Livadić (1799–1879). život i djelo. Zbornik radova (ur. V. Katalinić), HMD, Zagreb, 2003., 29–36.; Glazbeni (i kazališni) vjesnik (1904.–1907.) — prikaz i značenje, Arti musices, 2003., 1–2, 57–82.; Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću, Republika, 2004., 1, 91–98.; Glazbeni kritičar Dragan Melkus. Prilog istraživanju glazbene kritike u Slavoniji, Glazbeni život Požege. II. zbornik radova sa muzikoloških skupova u Požegi 2002. i 2003. (ur. Bosiljka Perić–Kempf), Požega, 2004., 15–24.; Glazbeno–historiografski prilozi Josipa Andrića, Glazbeni život Požege. II. zbornik radova sa muzikoloških skupova u Požegi 2002. i 2003. (ur. Bosiljka Perić–Kempf), Požega, 2004., 69–85.; Povijest hrvatske glazbe u ediciji Naša domovina. Jedan »potonuli« historiografski izvor, Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910.–1960.=Between the Moderne and the Avant–Garde. Croatian Music 1910–1960 (ur. Eva Sedak), Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2004., 43–50.; Glazbeni i kazališni vjesnik
—
prikaz i značenje (skica za studiju), Glazbeno obrazovanje u Istri tijekom stoljeća — u spomen Slavku Zlatiću. Zbornik radova s Trećeg međunarodnog muzikološkog skupa (ur. Ivana Paula Gortan–Carlin), Pučko otvoreno učilište Novigrad — Cittanova, Katedra čakavskog sabora za glazbu, Novigrad, 2004., 195–208.; Uloga Milana Rešetara u hrvatskoj glazbenoj historiografiji, Zbornik o Milanu Rešetaru književnom kritičaru i filologu. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Beč, 25. rujna 2004. Dubrovnik, 1.–2. listopada 2004. (ur. Tihomil Maštrović), Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., 335–348.; Djelovanje stranih (osobito čeških) glazbenika u drugoj polovini 19. stoljeća u našim krajevima. Skica za studiju, Rad HAZU, 455 (knj. VII), Zagreb, 2005., 195–201.; Bilješke o glazbenopovijesnim temama u opusu Antuna Dobronića, Arti musices, 2005., 2, 235– 245.; Hrvatska glazbena historiografija o Ivanu Padovcu,
Ivan Padovec (1800–1873) i njegovo doba=Ivan Padovec (1800–1873) and His Time. Radovi s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Varaždinu, Hrvatska, 28–30. 9. 2000. (ur. Vjera Katalinić & Sanja Majer–Bobetko), HMD, Zagreb 2006., 27–37.; Hrvatska glazbena historiografija o Božidaru Kuncu, Božidar Kunc (1903. — 1964.). Život i djelo= Božidar Kunc (1903
—
1964). Life and Opus, Zbornik radova s muzikološkog
skupa održanog u Zagrebu, Hrvatska, 2–22. studenoga 2003. (ur. Koraljka Kos i Sanja Majer–Bobetko), Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2007., 39–51.; Words on Music in Northern Croatia and Slavonia during the 19th Century and until the World War I, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 2007., 2, 199–218.; Ivan Zajc — Život i tvorčestvo (skica za studija), Muzikalno–naučen almanah »Kipriana Belivanova«. Istorija i svremennost, Sofija, 2007., 5, 28–46.; Knjiga Ivana Kamburova o povijesti hrvatske glazbe, Arti musices, 2008., 1, 135–142.; Bilješke o glazbenom spisateljstvu Ivana Brkanovića, Mila Cipre i Borisa Papandopula, Generacija 1906. Zbornik radova s muzikološkog simpozija održanog u povodu 100. obljetnice rođenja Ivana Brkanovića, Mila Cipre i Borisa Papandopula, Zagreb, 17.–18. studenoga 2006. (ur. Nikša Gligo), HAZU, Zagreb, 2008., 39–61.; Iz ostavštine Srećka Albinija. Zagrebačka opera u doba njegova ravnateljstva, Glazba prijelaza. Svečani zbornik za Evu Sedak=Music of Transition. Essays in Honour of Eva Sedak (ur. Nikša Gligo, Dalibor Davidović, Nada Bezić), Artresor naklada, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski radio, Zagreb, 2009., 194–200.; The founders of Croatian music historiography: Music, history, politics, and ideology, Music’s intellectual history (ur. Zdravko Blažeković & Barbara Dobbs Mackenzie), RILM, New York, 2009., 515–524.; Teme i vrste napisa o glazbi Josipa Andreisa objavljenih do 1945. godine, Arti musices, 2009., 1–2, 169–184.; Glazbeno–historiografski prinosi Šime Ljubića, Zbornik o Šimi Ljubiću. Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa, Zadar, 3. listopada 2007. — Stari Grad (o. Hvar), 4.–6. listopada 2007 (ur. Tihomil Maštrović), Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2009., 459–467.; Glazbena edukacija, reprodukcija, periodika i kritika u Hrvatskoj u drugoj polovici XIX. st., Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. IV.: Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne (XIX: stoljeće) (ur. Mislav Ježić), Školska knjiga, Zagreb, 2009., 649–653.; Muzikologija u Hrvatskoj u XIX. stoljeću, Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. IV.: Moderna hrvatska kultura od preporoda do moderne (XIX: stoljeće) (ur. Mislav Ježić), Školska knjiga, Zagreb, 2009., 655–661.; Glazba i religija Josipa Florschütza. Prilog povijesti estetike glazbe u Hrvatskoj i povijesti hrvatske glazbene terminologije, Musicologie sans frontières=Muzikologija bez granica=Musicology without frontiers. Svečani zbornik za Stanislava Tuksara (ur. Ivano Cavallini i Harry White), Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2010., 223–232.; I opet nije jedan hrvatski kompozitor uzalud napisao operu. Lujo Šafranek–Kavić o Eri s onoga svijeta Jakova Gotovca, Arti musices, 2011., 1, 71–78.; The Croatian Late 19th Century Opera and Operetta in Croatian Musical– Historiographical Syntheses, Musical Theatre as High Culture? The Cultural Discourse on Opera and Operetta in the 19th Century=Glazbeno kazalište kao elitna kultura? Kulturološki diskurs o operi i opereti u 19. stoljeću (ur. Vjera Katalinić, Stanislav Tuksar, Harry White), Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2011., 63–74.; Hrvatska operna kritika između dvaju svjetskih ratova na primjeru Gotovčeva Ere s onoga svijeta, Krležini dani u Osijeku 2010. Naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari. Prvi dio: U spomen Nikoli Batušiću (ur. Branko Hećimović), Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb — Osijek, 2011., 93–106.; Značenje Ivana Kukuljevića Sakcinskog u hrvatskoj glazbenoj kulturi i znanosti, Zbornik o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom. Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa Varaždin/Varaždinske Toplice, 15.–17. travnja 2010. (ur. Tihomil Maštrović), Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2011., 439–458.; Prinos Ivana Kamburova hrvatskoj glazbenoj historiografiji, Hrvatsko–bugarski odnosi u XIX. i XX. Stoljeću. Zbornik radova (ur. Josip Bratulić), Hrvatsko–bugarsko društvo u Zagrebu, Zagreb, 2012., 313–322.; Tragom Franje Ksavera Kuhača: Hrvatska glazbena historiografija u prvoj polovici 20. stoljeća s posebnim obzirom na periodizaciju povijesti hrvatske glazbe, Arti musices, 2012., 2, 253–261.; O povijesti hrvatske glazbe u glazbenohistoriografskim sintezama od 1911. do 1944. godine — skica za studiju, (ur.): Nova nepoznata glazba. Svečani zbornik za Nikšu Gliga=New Unknown Music. Essays in Honour of Nikša Gligo (ur. Dalibor Davidović & Nada Bezić), DAF, Zagreb, 2012., 465–473.; Following the Trail of Franjo Ksaver Kuhač: Croatian Music Historiography in the First Half of the Twentieth Century, Franjo Ksaver Kuhač (1834–1911). Glazbena historiografija identitet=Musical Historiography and Identity (ur. Vjera Katalinić i Stanislav Tuksar), HMD, Zagreb, 2013., 159– 169.; Rukopisna knjiga Friderik Rukavina: Istaknuti hrvatski dirigent Huberta Pettana, Arti musices, 2013., 2, 299–304.; Music Historiography and Propaganda in the First Half of the 20th Century: The Croatian Example, Music and Propaganda in the Short Twentieth Century (ur. Massimiliano Salla), Brepols, Turnhout, 2014., 123– 130.; Što je hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću znala o renesansnoj glazbi u Dubrovniku i Dalmaciji?, Arti musices, 2014., 1, 41–51.; Ne dočekavši Mendelssohna. Hubert Pettan (1912–1989). Uza stotu obljetnicu rođenja, Hrvatska revija, 2012., 3, 52–56.; Matošev život s glazbom, Hrvatska revija, 2014., 1, 21–24.; Glazbeni svijet Ivana Zajca, Hrvatska revija, 2014., 4, 51–55.