Erika Krpan
glazbeni pisac
(Ozalj, 15. kolovoza 1942.)
Nakon završene muzičke akademije javlja se kao glazbeni kritičar Vjesnika, Telegrama, Hrvatskog sveučilišta i ljubljanskog Dela. U osamdesetima redovito surađuje u tjednicima Studio i Danas.
Od 1976. je voditeljica Muzičkog informativnog centra Koncertne direkcije Zagreb, od 1994. do 2002. ravnateljica Koncertne direkcije Zagreb, od 2002. do 2006. urednica u izdavačkoj tvrtki Cantus d.o.o.
Od 1975. do 1979. obavlja razne funkcije u Mu-zičkom biennalu Zagreb, međunarodnom festivalu za suvremenu glazbu (1977. direktor pro-grama).
Od 1988. do 1991. glavna je i odgovorna urednica časopisa Zvuk, a od 1998. do 2006. glavna urednica dvomjesečnika Cantus, revije Hrvatskog društva skladatelja.
Autorica je brojnih članaka i prikaza, radijskih i televizijskih emisija, osobito s tematikom hrvatske glazbe 20 stoljeća, više znanstvenih studija te monografija Murai (Varaždin, 2000.) i Vladimir Ruždjak, tragom glazbe (Zagreb, 2009.). Sudjelovala je kao koautor u realizaciji nekoliko istraživačkih projekata Ministarstva kulture Republike Hrvatske (Kulturna politika Republike Hrvatske, Nacionalni izvještaj, 1998.; Hrvatska u 21. stoljeću, Strategija kulturnog razvitka, 2001.; Scenski i koncertni prostori u Hrvatskoj, 2003.).
Članica je Hrvatskog društva skladatelja (predsjednica od 1990. — 1992.) i Hrvatskog muzikološkog društva.
Nagrade: Nagrada SKOJ–a za glazbeni esej (1969.); odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999.); Nagrada Ivan Lukačić Varaždinskih baroknih večeri (2000.); Nagrada Josip Andreis Hrvatskoga društva skladatelja (2006.); Nagrada Grada Zadra (2012.); Diskografska nagrada Porin za uredništvo najboljeg tematsko–povijesnog albuma klasične glazbe (2013.).
RADOVI: Knjige: Murai, monografija, Varaždin, 2000.; Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Šest desetljeća, Zagreb, 2005.; Vladimir Ruždjak, Tragom glazbe, monografija, Zagreb, 2009., Riječ između tonova, Zagreb, 2011. — Članci (važniji): Znanstveni: Glasovirska djela Božidara Širole, Arti musices 16/1–2, Zagreb, 1985., 121– 165; Stvaralaštvo za zbor Borisa Papandopula do godine 1940. Naznake za tematsku sistematizaciju, Arti musices 19/2, Zagreb, 1988., 113.198; Ekspresionizam, Arti musices 23/2, Zagreb, 1992., 239–249; Boris Papandopulo, popis djela, u: Boris Papandopulo, spomenica HAZU 1992.; Riječko razdoblje u stvaralaštvu Borisa Papandopula, Novi Kamov, Rijeka, 2007; Neka stilska obilježja stvaralaštva Borisa Papandopula, Generacija 1906., zbornik radova sa simpozija u povodu 100. obljetnice rođenja I. Brkanovića,
M. Cipre i B. Papandopula, HAZU, 2008. — Stručni: Ruben Radica ili borba protiv rasapa, Novi zvuk, zbornik (ur. Petar Selem), Zagreb, 1972., 254.270; Fragmenti
o Detoniju, isto, 270–277; Schönberg, kretanje u nepomičnom, Muzika, 5, Zagreb, 1974., 164–167; Uvjerljiv i vrijedan skladateljski domet (O Ljubavi don Perlimplina Mire Belamarića), Kazalište, 130–131, Osijek, 1977., 16–17; Tri stvaralačka niza Branimira Sakača, Zvuk, 3, Sarajevo, 1980., 61–64; Glazba zauvijek (uz 80. rođendan B. Papandopula), Muzička kultura, 1–3, Zagreb, 1986., 2–3; Nevidljivi protagonist, Danas, 399, 1989., 38/39; Večer s Lizinkom, Danas, 404, 1989., 43; Dno ljudske duše, Danas, 422, 1990., 42; Bilješke o funkciji boje u stvaralaštvu Borisa Papandopula, Bilten Hrvatskog društva skladatelja, 71, Zagreb, 1991., 3; Uz Osorski requiem Borisa Papandopula, Osorske glazbene večeri, katalog, Osor, 1996.; Recepcija glazbe Uroša Kreka u Hrvatskoj — razine srodnosti, Bilten Slovenskega muzikološkega društva, Posebni broj, Ljubljana, 1997. 13–19; Sve osorske svirale, u: Mali vječni grad Osor, Osor, 1999.; Glazbena scena na Muzičkom biennalu Zagreb između suvremenih scenskih vizura i festivalske realnosti, u: Krležini dani u Osijeku 1998., Zagreb/Osijek, 2000., 213–217; Načelo raznolikog, u: Glazbene večeri u sv. Donatu — 40 godina, Zadar, 2000., 9–12; Deset godina od smrti Borisa Papandopula, Cantus, 111, Zagreb, 2001.; Poreč, prostor za glazbu, u: Koncerti u Eufrazijani, Poreč, 2001., 9–17; Boris Papandopulo, u: Papandopulijana (ur. Eva Sedak), HGZ, Zagreb, 2006.; Zvuk metafore, u: Izazov tradicijske kulture, svečani zbornik za Zoricu Vitez (ur. Naila Ceribašić i Ljiljana Marks), Zagreb, 2009.; Obzorja oblika. Spiriti eccellenti, zbirka madrigala za djevojački zbor i obligatne instrumente, Bašćinski glasi, knjiga 11, 2013., str. 201. — Urednički rad. a) Časopisi: Muzička kultura, članica uredništva 1984.–85.; Zvuk, glavna urednica 1988.–91; Cantus, glavna urednica 1998. — 2006. b) Knjige (izbor): Branimir Sakač: Ariel, MIC/KDZ, Zagreb, 1980.; Nikša Gligo: Varijacije razvojnog kontinuiteta: skladatelj Natko Devčić, MIC/KDZ, Zagreb, 1985.; Muzički biennale Zagreb 1961.–1991, MIC/KDZ, Zagreb, 1991.; Milko Kelemen: Labirinti, MIC/KDZ, Zagreb, 1994.; Hrvatsko društvo skladatelja 1945.–1995., HDS, Zagreb, 1995.; Nikša Gligo: Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća, Matica hrvatska / MIC/KDZ, Zagreb, 1996.; Zagrebački solisti — monografije, Zagreb, 1984., 1994., 2004.; Muzički biennale Zagreb 1961.–2001., HDS, Zagreb, 2001.; Koncerti u Eufrazijani — 40 godina, Poreč, 2001.; Zagrebački kvartet 1919 — 2004., Cantus, Zagreb, 2004.; Tribina muzičkog stvaralaštva Jugoslavije 1963. — 1988., MIC/KDZ–TMSJ, Zagreb, 1988.; Međunarodna glazbena tribina — 40 godina, HDS/Cantus, Zagreb, 2003.; Nenad Turkalj: Prema glazbi, HDS/Cantus, Zagreb, 2003.; Andrija Tomašek:
Glasi crljene zemlje, HDS/Cantus, Zagreb, 2004.; Hrvatsko društvo skladatelja 1945. –2005., HDS/Cantus, Zagreb, 2005.; Ivan Brkanović: Sjećanja, HDS/Cantus, Zagreb, 2006.; Andrija Tomašek: Pavao Markovac: Sačuvana glazba, HDS/Cantus, Zagreb, 2007., Simfonijski orkestar HRT–a, Osam desetljeća (s Tatjanom Čunko), Zagreb, 2010., Tamburaški orkestar HRT–a, Zagreb, 2011., Muzička akademija u Zagrebu, 90 godina, Zagreb, 2011.; Tatjana Čunko: Hrvatska glazba i Hrvatski radio, Zagreb, 2012.; Glazbene večeri u sv. Donatu, 50 godina, Hrvatsko narodno kazalište Zadar, 2012.; Dvadesetpeta obljetnica obnovljenog Oratorijskog zbora crkve sv. Marka Cantores sancti Marci 1988. — 2013., Oratorijsko društvo sv. Marka, Zagreb, 2013., i dr.