Vjera Katalinić

muzikologinja (Zagreb, 8. lipnja 1955.).

Gimnaziju i srednju muzičku školu završila u Zagrebu. Studirala violinu, a muzikologiju diplomirala (1978.) i magistrirala (1990., K. Kos) na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Studijski boravak na Freie Universität, Berlin (R. Stephan) u okviru stipendije DAAD 1987.–88.. Doktorirala muzikologiju na Odsjeku za muzikologiju Sveučilišta u Beču (1999., Th. Antonicek). Zaposlena u Muzikološkom zavodu Muzičke akademije (1978.–1980.), Hrvatskom društvu skladatelja (1981.–1983.), a od 1983. u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU (znanstvena savjetnica, od 1992. upraviteljica). Naslovna redovita profesorica na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu na dodiplomskom i diplomskom studiju. Održala pozvana predavanja u SAD, Irskoj, Italiji i Poljskoj, sudjelovala na više od 80 znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu (Italija, Austrija, Njemačka, Francuska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Ukrajina, Danska, Vel. Britanija, Španjolska, Rusija, SAD, Kanada). Organizirala i suorganizirala znanstvene međunarodne i nacionalne skupove u Zagrebu, Rijeci i Našicama). Od 1998. urednica časopisa Arti musices, a od 2006. zamjenica urednice; dopisna urednica časopisa Current musicology i članica uredništva zbornika i periodičkih publikacija. Suradnica na nacionalnom znanstvenom projektu »Sređivanje, katalogizacija i obradba muzikalija u Hrvatskoj« (do 2013) te na međunarodnim interdisciplinarnim projektima »Oper im Wandel der Gesellschaft« (2005–2008), »Europe and Beyond: Transfers, Networks and Markets for Musical Theatre in Modern Europe, 1740–1960« (2009–2011); od 2013 vodi europski projekt Music Migrations in the Early Modern Age: The Meeting of the European East, West and South«. Predsjednica Hrvatskog muzikološkog društva (2007–2013).
Nagrade: Nagrada F. Ks. Kuhač Hrvatskoga glazbenog zavoda (1978.); Nagrada HAZU (2007); Nagrada Dragan Plamenac Hrvatskog muzikološkog društva (2007.).

RADOVI. Knjige: Katalog muzikalija u Franjevačkom samostanu u Omišu / Catalogue of Music Manuscripts and Prints in the Franciscan Monastery in Omiš, Zagreb: Zavod za muzikološka istraživanja HAZU, 1991; Violin-ski koncerti Ivana Jarnovića. Glazbeni aspekt i društveni kontekst njihova uspjeha u 18. stoljeću, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2006; Nikola Udina Algarotti, Rijeka: Glosa, 2010, (s F. Velčićem i J. Žgaljićem); Sorkočevići — dubrovački plemići i glazbenici / The Sorkočevićes — Aristocratic Musicians from Dubrovnik, Zagreb: MIC, 2014. — Studije i članci (izbor): Jarnovićev prilog violinskoj sonati 18. stoljeća, Ivan Mane Jarnović — hrvatski skladatelj, 2, Zagreb–Osor, 1980. (isto i na engleskom); Nikola Strmić i njegova violinska sonata, Arti musices 12/1–2, 1981.; Dio komornog opusa L. i A. Sorkočevića, Zbornik radova o L. i A. Sorkočeviću, Zagreb–Osor, 1983. (isto i na engleskom); Glazbeni arhiv samostana Male braće u Dubrovniku: rani rukopisi od početka 18. st. do oko 1820., Samostan Male braće u Dubrovniku, (zbornik radova), Zagreb–Dubrovnik, 1985.; Akustička problematika. u djelima F. K. Kuhača. i I. B. Zocha, Annali Zavoda za znanstveni rad u Osijeku (koautor), 1985., 4; Iz komornog opusa Božidara Širole, Arti musices, 16/1–2, 1985.; Zu einigen Popularthemen im Jarnovick’s Violinkonzerten, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music 18/1, 1987.; Some Links Between Croatia and Apulia in the Eighteenth Century, Musicisti nati in Puglia ed emigrazione musicale tra ‘600 e ‘700, Bari– Lecce, 1988.; Music in the Dalmatian Theatre of the Sixteenth Century, Muzikološki zbornik (Ljubljana) XXIV, 1988.; Pregled izvora o glazbenoj kulturi baroknog razdoblja na tlu SR Hrvatske, Glazbeni barok u Hrvatskoj, Osorske glazbene večeri, Osor, 1989.; Glazbena zbirka franjevačkog samostana na Košljunu, Arti musices, 20/1–2, 1989.; Dalmatia in the 16th Century and Music in its Theatre, Il diletto della scena e dell’armonia, Minelliana, Rovigo, 1990. (koautor); A Historical Example of Celebrating Patron Saints in Music: »Della solenne festa di S. Biagio, protettore di Raugia«, Il diletto della scena e dell’armonia, Minelliana, Rovigo, 1990.; Sonatni stil i njegove značajke u violinskim koncertima Ivana Jarnovića, Arti musices, 21/2, 1990.; Presenza italiana negli archivi e nelle raccolte musicali a Dubrovnik, Fonti musicali in Italia, 4, 1990. (koautor); Some Thoughts on Musical Culture and the »Kleinmeister« in Central Europe in the Period of Classicism, Itinerari del classicismo musicale. Trieste e la Mitteleuropa, Libreria Musicale Ita-liana, Trieste, 1992.; Giuseppe Tartini i njegov krug u hrvatskim arhivskim zbirkama, Muzikološki zbornik, XXVIII, Ljubljana, 1992.; Neka razmišljanja o glazbenoj kulturi i »malim majstorima« u srednjoj Europi u razdoblju klasicizma, Arti musices, 23/2, 1992.; Die Werke

W. A. Mozarts und einiger seiner Zeitgenossen in kroatischen Sammlungen bis ca. 1820., Internationaler musikwissenschaftlicher Kongress zum Mozartjahr 1991, Baden– Wien, sv. 2, Hans Schneider, Tutzing, 1993.; Croatian Musical Culture between 1750 and 1820: A Central–European and/or Mediterranean Issue?, IRASM 24/1, 1993.; Povijest hrvatske glazbe u razdoblju klasike

— sto godina historiografskih istraživanja, ideja i sinteza: od Franje Ksavera Kuhača do Josipa Andreisa, Glazba, ideje i društvo, svečani zbornik za I. Supičića, HMD, Zagreb, 1993.; Giovanni Sebenico — a Pupil of Legrenzi?, Giovanni Legrenzi e la Cappella ducale di San Marco, Leo S. Olschki Editore, Firenze, 1994.; Slavljenje Svetog Vlaha, gradskog zaštitnika Dubrovnika — u glazbi, Dubrovnik V/1–2, 1994.; Pasticcio i Jarnovićev prilog toj scenskoj formi, Arti musices, 25/1–2, 1994.; Nikola Udina / Algarotti (1791–1838) und seine Musiksammlung. Ein Sammler aus dem Mittelmeerraum in Mitteleuropa,

Mitteilungen der österreichisohen Gesellschaft für Musikwissenschaft, 28, Juni 1995.; Musical Culture and the »Kleinmeister« of Central Europe in the Period between 1750 and 1820: General Remarks Concerning the Topic and Their Applicaction on the Research in Croatia,

OFF–MOZART: Glazbena kultura i »mali majstori« srednje Europe 1750.–1820. (zbornik radova), HMD– HAZU, Zagreb, 1995.; The Croatian 19th–Century Musical Heritage. (Sources, Research, Perspectives), Fontes artis musicae. 43/2 (1996.) 194–199; The Idea of Music Collecting 1780–1835: One Basic Aspect of the Croatian Music Culture, Journal of Croatian Studies, XXXIV– XXXV (1993.–1994.) 107–120.; Von Jesuiten zu Franziskaner: Kroatische geistliche Musikkultur im 18. Jahrhundert, Musik der geistlichen Orden in Mitteleuropa zwischen Tridentinum und Josephinismus, Konferenzbericht, Trnava, 16.–19–10–1996., Slavistický kabinet SAV, Bratislava, 1997., 95–102.; Iz komornog opusa Krste Odaka, Krsto Odak. Život i djelo, Zbornik radova. Hrvatsko muzikološko društvo — Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb, 1997., 63–69.; Social Status of Music and Musicians Along the Eastern Shores of the Adriatic in the 16th Century, Musica e storia, VI/2 (1998.) 501–520.; The Second Life of Julije Bajamonti (1744–1800): The Fate of Some of Bajamonti’s Compositions in Split, Salzburg and Vienna, Glazba, riječi i slike / Music, Words, and Images. Svečani zbornik za Koraljku Kos / Essays in Honour of Koraljka Kos, (ur. V. Katalinić i Z. Blažeković), HMD, Zagreb, 1999., 211–218.; Skladateljska ostavština Amanda Ivančića, Lepoglavski zbornik 1998. (ur. A. Mohorovičić), Lepoglava, 1999., str. 31–38.; Nikola Algarotti (Krk, 1791 — Vienna, 1838) — His Ties with Ljubljana, Zbornik ob jubileju Jožeta Sivca, ZRC SAZU, Ljubljana, 2000., 143–150.; Barocke Gesangbücher in Kroatien und ihre soziokulturelle Funktion. Ein Überblick, Gegenreformation und Barock in Mitteleuropa, in der Slowakei, Konferenzbericht, Hrsg.: Ladislav Kačic, Slavisticky kabinet SAV, Bratislava, 2000., 227–237.; Četiri Zrinska, u: Krležini dani u Osijeku 2000., Hrvatska dramska književnost i kazalište — inventura milenija. Prvi dio, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazalište, HNK u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb — Osijek, 2001,, 118–124.; Staging History: The 1566 Siege of Siget and Nineteenth–Century Opera, AAASS, Denver, 9–12. 11. 2000., Journal of Croatian Studies, XLII (2001) 43–52.; Nepoznate skladbe talijanskog autora Jacopa Guglielmija (1681–1742) u Dubrovniku, Arti musices, 32/2 (2002.) 271–280.; Skladbe Ivana Zajca sačuvane u Beču, u odnosu na njegov bečki opus, Mladi Zajc/Young Zajc, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2003., 11–23.; Ivan Zajc’s Compositions Preserved in Vienna in Relationship to His Vienna Opus, Mladi Zajc/Young Zajc, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2003., 113–128.; Glazbena kultura u hrvatskim zemljama, Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. 3.: Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–

XVIII. stoljeće), (ur. I. Golub), Školska knjiga, Zagreb, 2003., 705–716.; Where is the Meeting Point of Musics from the Western and Eastern Adriatic Coasts in the Age of Classicism?, Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma / Musical cultures in the Adriatic Region During the Age of Classicism, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 2004., 45–54.; Luka Sorkočevićs Wiener Tagebuch (1781–1782), Muzikološki zbornik, XL/1–2 (2004.) 187–196.; Ponovno o jedinom pismu »nepismenog« Jarnovića: koncerti u revolucionarnom Dublinu, Arti musices, 35/1 (2004) 21–30.; Nikola Zrinyi (1508–66) as a National Hero in 19th–Century Opera between Vienna, Berlin, Budapest and Zagreb, Musica e Storia, XII/3 (2004.) 611–630.; Torna la bella aurora (1816): Ellena Luisa di Pozza Sorgo (1784–1865), oder das Schicksal einer Komponistin nach der Aufhebung der Republik Dubrovnik, »Ein unerschöpfliches Reichtum an Ideen…«, Komponistinen zur Zeit Mozarts, (ur. E. Ostleitner & G. Dorffner), 4/4 Verlag, Wien 2006, 117–124.; K migrácii hudobníkov: Vojenský kapelník Johann Zajitz (1800–1854), u: Vybrané štúdie k hudobným dejinám Bratislavy, (ur. J. Lengová), Veda, Bratislava 2006, 215–226.; To the »Immortal Composer«: On Reception of Mozart’s Operas in 19th Century Zagreb, De musica diserenda, III/2 (2007) 9–22.; »Razina svakodnevice« ili uspjeh »uvažene ličnosti«? O posljednjem (?) koncertu Ivana Padovca u Beču 1833. godine, Arti musices, 38/1 (2007) 113–118.; Der Held und seine Feinde: National konnotierte Topoi in kroatischen Opern des 19. Jahrhunderts, u: Bühnen der Politik. Die Oper in europäischen Gesellschaften im 19. und 20. Jahrhundert, (ur. S. O. Müller — J. Toelle), Oldenbourg Verlag, Wien — München 2008, 126–138.; Verdi vs. Wagner oder Verdi und Wagner auf der Zagreber Bühne im 19. Jahrhundert?, u: Wie europäisch ist die Oper? Die Geschichte des Musiktheaters als Zugang zu einer kulturellen Topographie Europas, (ur. P. Stachel — Ph. Ther), Böhlau — Oldenbourg Wien 2009, 177–187.; Entertainment for Officers, Noblemen, and Citizens: Three Social Initiators of the Secular Musical Stage in Slavonia in the Nineteenth Century, De musica disserenda, V/2 (2009) 45– 54.; Povijest glazbe u hrvatskoj u razdoblju klasicizma u povijesti hrvatske glazbe Josipa Andreisa: ishodišta i poticaji, Arti musices, 40/1–2 (2009) 99–110.; Der Topos der Nation auf der Musikbühne am Anfang der Kroatischen Nationaloper in Zagreb, u: Die Oper im Wandel der Gesellschaft. Kulturtransfers und Netzwerke des Musiktheaters in Europa, (ur. S. O. Müller, Ph. Ther, J. Toelle, G. zur Nieden), Oldenbourg — Böhlau, Wien 2010, 219–243.; Banus und/oder König? Die Feste zu Ehren der Hoheiten in Zagreb in der zweiten Hälfte des 19. Jahrhunderts,
u:

Feste. Theophil Antonicek zum 70. Geburtstag, (ur. M. Eybl, S. Jena, A. Vejvar), Hans Schneider, Tutzing 2010, 223–236.; Paralelni svjetovi ili dvostruki identitet? Strane operne družine i nacionalna glazbena nastojanja u Zagrebu u prvoj polovici 19. st., u: Musicologie sans frontières. Muzikologija bez granica. Svečani zbornik za Stanislava Tuksara, (ur. I. Cavallini & H. White), HMD, Zagreb 2010, 323–340.; Opera and Operetta in the Late Nineteenth–Century Zagreb National Theatre: Composers, Librettists, and Themes — A Comparison, u: Glazbeno kazalište kao elitna kultura? / Musical Theatre as High Culture? Zbornik radova (ur. V. Katalinić, S. Tuksar i H. White), HMD, Zagreb 2011, 75–95.; Die Opern von Ivan Zajc zwischen Nationalismus und Panslawismus, Studia musicologica, 52/1–4 (2012) 189–200.; Vizualizacija nacionalnog idioma u zagrebačkom opernom kazalištu 19. stoljeća, Nepoznata nova glazba. Svečani zbornik za Nikšu Gliga, (ur: N. Bezić, D. Davidović), ArTresor, Zagreb 2012, 101–109.; Die Musikkultur in Zagreb im Jahr 1848/49, Musik und Revolution, (ur. B. Boisits), Hollitzer Wissenschaftsverlag, Wien 2013, 209–219.; Emocionalno slavljenje pobjede: prilog poznavanju glazbenih zbivanja u blizini protuturske granice 1789. godine, Arti musices, 44/2 (2013) 187–200.; Letters as Sources for Music Historiography: The Case of the Second Volume of Kuhač‘s Correspondence, Franjo Ksaver Kuhač (1834–1911): Glazbena historiografija i identitet, (ur. V. Katalinić i S. Tuksar), Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2013, 57–66; Život i glazbeničko djelovanje Luke Sorkočevića; Simfonija Luke i Antuna Sorkočevića; Komorne skladbe Luke i Antuna Sorkočevića; Zapisi Luke Sorkočevića o skladateljima i glazbenom životu u Beču,

u:

Luka & Antun Sorkočević — diplomati i skladatelji, (ur. P. Vilać), Dubrovački muzeji, Dubrovnik 2014, 76– 97; 180–199; 200–209; 264–279; Glazbene migracije i kulturni transfer: Vaňhal i neki suvremenici, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 25 (2014) 219–228.

— Urednički rad: Urednica i suurednica zbornika radova: Glazba, riječi i slike / Music, Words, and Images. Svečani zbornik za Koraljku Kos / Essays in Honour of Koraljka Kos, HMD, Zagreb, 1999. (urednica sa Z. Blažekovićem); Ferdo Livadić (1799.–1879.). Život i djelo., HMD, Zagreb, 2003.; Mladi Zajc, Beč 1862.–1870. / Young Zajc, Vienna 1862–1870, Riječka naklada, Rijeka, 2003. (urednica sa S. Tuksarom); Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma / Musical cultures in the Adriatic Region During the Age of Classicism, Hrvatsko

muzikološko društvo, Zagreb, 2004. (urednica sa S. Tuksarom); Ivan Padovec (1800–1873) i njegovo doba / and his time, Zagreb:HMD, 2006. (sa S. Majer–Bobetko); The Opera as a High Culture? Discourse on Opera and Operetta during the Late 19th Century, Zagreb: HMD, 2012 (uredila sa S. Tuksarom i H. Whiteom); Franjo Ksaver Kuhač (1834–1911): Glazbena historiografija i identitet, Zagreb: HMD, 2013 (sa S. Tuksarom). Urednica notnih izdanja: Julije Bajamonti: Arija »Frena mio bene« (1774), partitura i dionice, prir. Z. Juranić, Zagreb: Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatsko muzikološko društvo, 2013. Ivan Jarnović: 14. koncert za violinu i orkestar, partitura i dionice, prir. Z. Juranić, Zagreb: Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatsko muzikološko društvo, 2013. Giuseppe Michele Stratico: Prvi koncert za dvije violine i gudače, partitura i dionice, prir.

Z. Juranić, Zagreb: Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatsko muzikološko društvo, 2013. Giuseppe Michele Stratico: Drugi koncert za dvije violine i gudače, partitura i dionice, prir. Z. Juranić, Zagreb: Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatsko muzikološko društvo, 2013. — Recenzije, prikazi, jedinice za leksikografska izdanja (Hrvatski biografski leksikon, Hrvatska enciklopedija, Die Musik in Geschichte und Gegenwart, The New Grove Dictionary of Music and Musicians,Österreichisches Musiklexikon), i dr.