Miroslava Hadžihusejnović Valašek

etnomuzikologinja (Osijek, 4. rujna 1935.)
Poslije završenog srednjeg općeg i glazbenog obrazovanja u Osijeku i diplome iz muzikologije na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (1965.) stekla je na istoj ustanovi zvanje magistra znanosti 1990. radom Notni zapisi folklorne glazbe iz Slavonije od početka 19. stoljeća do Kuhačeve zbirke. Od 1959. radi na Radio Sarajevu, od 1962. profesorica je glazbe u Osijeku, potom nakratko seli u Zagreb, a od 1977. do umirovljenja predavačica je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Kao ratna stradalnica 1992. odlazi u mirovinu, gdje nastavlja s aktivnim istraživanjem tradicijske kulture s naglaskom na povijesti slavonske folklorne glazbe. Bavi se istraživanjem pretežito slavonske povijesne građe glazbenog folklora te suvremene folklorne glazbe. Posebno je zanima pučka crkvena glazba i dječji folklor. Sustavnim radom na terenu, obilazeći mnoga dosad neistražena ili nedovoljno obrađena mjesta, propituje, bilježi i snima seoski i urbani folklor (više od 500 snimaka folklorne glazbe). Za Hrvatski je radio u ciklusu Iz narodne baštine Slavonije i Baranje priredila više od 350 emisija s izvornom glazbenom građom, kao i s onom koju je prikupila među prognanicima Domovinskog rata iz Slavonije, Baranje, hrvatskog Podunavlja i Korduna.
RADOVI. Knjige: Pjesmom na Vezove: zbirka hrvatskih folklornih napjeva i plesova iz Slavonije i Baranje,
Turističko društvo »Đakovački vezovi«, Đakovo, Ogranak Matice hrvatske Đakovo, Đakovo, 1994.; Zbirka starogradskih pjesama i plesova, Savez KUD–ova Slavonije i Baranje, Đakovo, 2003.; Kada vrime slavno dođe, Crkvene pučke popijevke baranjskih Šokaca, Đakovačko– osječka nadbiskupija–Nadbiskupski ordinarijat Đakovo i Koraci baštine, Zagreb, Đakovo/Zagreb, 2014. — Važniji radovi: Pregled rezultata dosadašnjih etnomuzikoloških istraživanja i melografiranja u Slavoniji, Anali Centra za znanstveni rad u Osijeku, knj. 1, ur. J. Roglić, Centar za znanstveni rad JAZU u Osijeku, Osijek, 1981., 77–145; Bibliografsko–dokumentacijski pregled rada Stjepana Stepanova na istraživanju i registriranju hrvatske folklorne baštine, posebno glazbene, Anali Zavoda za znanstveni rad u Osijeku, knj. 2, ur. J. Roglić, Zavod za znanstveni rad JAZU u Osijeku, Osijek, 1982/83., 251– 276; Omladina — akcija (osvrt na rezultate pilot istraživanja na omladinskim radnim akcijama), Zbornik 1. kongresa jugoslovanskih etnologov in folkloristov i 30. kongresa Zveze društev folkloristov Jugoslavije,Rogaška Slatina 5.

—9. 10. 1983. Knjižnica Slovenskega etnološkega društva 10/2, Ljubljana, 404 — 409, 1983.; Folklor, folklorizam i folklorni amaterizam na tlu Slavonije i Baranje, Zbornik radova IV. Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, sv. I., ur. D. Čalić, Zavod za znanstveni rad JAZU Osijek, Osijek, 346–371, 1984.; Melografi iz sjeverne Hrvatske—Kuhačevi suradnici, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu 150. obljetnice rođenja Franje Ksavera Kuhača (1834.–1911.), ur. J. Bezić, Razred za muzičku umjetnost JAZU, Zagreb, 265–282, 1984.; Srpski muzičari u Kuhačevom Biografskom slovniku, Kornelije Stanković i njegovo doba, Zbornik radova sa naučnog sku-pa održanog od 27. do 29. oktobra 1981., povodom obeležavanja 150–godišnjice kompozitorovog rođenja, ur. D. Stefanović, Muzikološki intitut SANU, Beograd, 259–286, 1985.; Suvremene dječje glazbene igre, Zbornik radova XXVII kongresa SUFJ — Hvar,16–20–X. 1982., ur. T. Đurić, Hrvatsko društvo folklorista, Zagreb, 477– 481., 1990.; Notni zapisi folklorne glazbe iz Slavonije od početka
19. stoljeća do Kuhačeve zbirke, magistarska radnja, rkp. IEF 136, 1990.; Slavonska folklorna glazba u Čevapovićevo vrijeme (problematika, izvori, građa),Zbornik radova

o fra Grguru Čevapoviću, ur. D. Tadijanović i J. Vončina, Zavod za znanstveni rad JAZU Osijek, Osijek, 237–254, 1990.; Napjev pjesme »Mila moja« početkom 19. stoljeća i danas, Rad XXXVII kongresa Saveza udruženja folklorista Jugoslavije — Plitvička jezera 1990, ur. T. Đurić, Društvo folklorista Hrvatske, Zagreb, 481. — 487, 1990.; Orijentalni elementi u slavonskoj folklornoj glazbi, Zbornik radova V. znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, sv. I, ur. D. Čalić, Zavod za znanstveni rad HAZU Osijek, Osijek, 278–290, 1991.; Laudonova zdravica. Najstariji poznati melografski zapis iz Slavonije, Osječki zbornik XXI. ur. V. Burić, Muzej Slavonije Osijek, Osijek, 161–174, 1991.; Baranja je »tvrd orah«. Analiza istraživanja i popularizacije tradicijske baranjske folklorne glazbe, Hrvatska Baranja, Studia ethnologica, vol. 4, ur. V. Belaj, T. Vinščak, D. Zorić, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet i Etnološki zavod, Zagreb, 181–207, 1992.; Što je s folklornom glazbom iz Baranje, Ratna sudbina hrvatske tradicijske baštine, Radovi Hrvatskog društva folklorista, vol. 1, ur. T. Đurić, Hrvatsko društvo folklorista, Zagreb, 87–95, 1993.; Melografska građa kao tržišno dobro, Radovi Hrvatskog društva folklorista, vol. 4, Hrvatsko društvo folklorista, Zagreb, 179. — 186, 1996.; Glazbena baština Kupljenova i Pojatna, Zaprešićki godišnjak 1996, Matica hrvatska — ogranak Zaprešić, ur.
Laljak, Matica hrvatska, Zaprešić, 168–192, 1997.; Prožimanje njemačke i hrvatske glazbe u Slavoniji u 19. stoljeću, Godišnjak Njemačke narodonosne zajednice 1997., ur. R. Trišler i N. Mak, Njemačka narodonosna zajednica, Osijek, 81–96, 1997.; The Osijek War — Time, Music Scene 1991 — 1992,Music, Politics and War: Views from Croatia, ur. S. Pettan, Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb, 163–184, 1998.; Slavonija — mozaik glazbenih izričaja, Zagreb 1094–1994, Zagreb i hrvatske zemlje kao most između srednjoeuropskih i mediteranskih glazbenih kultura, Hrvatsko muzikološko društvo, Muzikološki zbornici, br. 5, ur. S. Tuksar, Zagreb, 503–510, 1998.; O poeziji i glazbi u djelu Matije Petra Katančića, Glazba, folklor i kultura, Svečani zbornik za Jerka Bezića, ur. N. Ceribašić i G. Marošević, Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb, 86–100, 1999.; Goranska glazba danas, Etnološka tribina 27–28, ur. J. Grbić, Hrvatsko etnološko društvo, Zagreb, 147–172, 2004./05.; Slavonska folklorna glazba 18. stoljeća prema pisanim izvorima, Osječki zbornik 26, Muzej Slavonije, ur. Mladen Radić, Osijek, 201–214, 2002.; 2008. Folklorni susreti Korduna,Predstavljanje tradicij

ske kulture na sceni i u medijima, ur. A. Muraj i Z. Vitez, Institut za etnologiju i folkloristiku, biblioteka Nova etnologija i Hrvatsko etnološko društvo, Zagreb, 177–196, 2008.; Samica i tambure na Kordunu, Svjetlo, Časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja, ur. V. Cvitanović, Matica hrvatska, Ogranak Karlovac, Karlovac, 72–84, 2009.; Starogradska pjesma u Slavoniji, Hrvatska glazba u XX. stoljeću, Zbornik, ur. J. Hekman, Matica hrvatska, Zagreb, 311–362, 2009.; Šetana kola, starogradske i crkvene pučke pjesme — tri karakteristične glazbene vrste, Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije, sv. II, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 202–209, 2009.; Rukopisne notne zbirke folklorne glazbe bačkih Šokaca i Bunjevaca, Zbornik Urbani Šokci 4, ur. G. Rem, Šokačka grana Osijek, Osijek, 153–162, 2010.; Stjepan Stepanov i slavonsko–baranjska folklorna glazba, Zbornik Ur-bani Šokci 5, ur. G. Rem, Šokačka grana Osijek, Osijek, 153–173, 2011.; Crkvene pučke pjesme iz Baranje, Zbornik Urbani Šokci 6/7, ur. G. Rem, Šokačka grana Osijek i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Subotica, Subotica, 265–276, 2012.; Crkvene pučke pjesme Slavonije, Baranje i Srijema kao kulturno dobro, Zbornik radova
IX. međunarodnog znanstvenog simpozija Pasionske baštine, »Muka kao nepresušno nadahnuće kulture«, Pasionska baština Hrvata u Podunavlju, ur. J. Čikeš, Udruga Pasionska baština, Zagreb — Subotica, 430–460, 2012.; Crkvene pjesmarice, čuvari identiteta Šokaca i Bunjevaca, Zbornik Ubani Šokci 8/9, ur. G. Rem, Šokačka grana Osijek i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Subotica, Osijek — Subotica, 145–168, 2014.