Miljenko Grgić

muzikolog (Split, 17. srpnja 1951. — Split, 14. svibnja 2011.)
Školovao se u Splitu, gdje je diplomirao Glazbeni odgoj na Pedagoškoj akademiji (1972.), te Glazbenu teoriju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu (1974.). Magistrirao je na Muzikološkom odjelu Muzičke akademije u Sarajevu (1983.), a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru (1995.). Djelovao je kao glazbeni urednik na III. programu Radio Sarajeva (1975.–82.), te kao zamjenik Odgovornog urednika Muzičke produkcije RTSA (1982.–87.). U isto vrijeme obnašao je dužnost direktora festivala Sarajevske večeri muzike.
Od 1987. predavao na Fakultetu prirodoslovno–matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, a od 1997. na Umjetničkoj akademiji u Splitu, od 2005.–09. dekan. Bio je honorarni nastavnik Akademije za dramsku umjetnost u Zagrebu, područno odjeljenje u Splitu (1992.– 94.), Humanističkih studija u Splitu (od 2002.) i gost profesor na Muzičkoj akademiji u Sarajevu (od 2004.).
Bio je predsjednik splitske podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak (1998.–99.) i Glazbene mladeži Split (1999), član Hrvatskog muzikološkog društva i član Gradskog poglavarstva Grada Splita zadužen za oblast kulture (2001.–02.). Kao glazbeni kritičar i publicist djelovao je na Radio Sarajevu (1976.–1987.). U Splitu je bio stalni glazbeni suradnik dnevnika Slobodna Dalmacija (1988.–2001), pokretač i glazbeni savjetnik projekta Cro patria (1996.), utemeljitelj i direktor festivala Mandolina Imota (1996.–2000.) i umjetnički voditelj Festivala dalmatinskih klapa — Omiš. Bio je predsjednik splitske podružnice Hrvatskog kulturnog društva Napredak (1998.–1999.) i Glazbene mladeži Split (1999.).
Nagrade: nagrade za najbolja radiofonska ostvarenja (Sarajevo, 1979., 1980., Ohrid, 1979., Grožnjan, 1979.); Plaketa Grada Sarajeva (1985.); Nagrada Josip Andreis Hrvatskog društva skladatelja (1998.); Nagrada Julije Bajamonti (2001.); Diskografska nagrada Porin za najbolji festival-ski album Nove skladbe Omiš 2001. (2002.),; Medalja Grada Splita (2005.); Nagrada Ivan LukačićVaraždinskih baroknih večeri (2005.); više desetaka diploma i drugih priznanja.
RADOVI. Knjige i monografije (izbor): Glazbena kultura u splitskoj katedrali od 1750. do 1940., Zagreb, 1997.; Gradski zbor Brodosplit 1972.–2002., Split, 2003.; Opera na Splitskom ljetu / Koncerti na Splitskom ljetu,
u: Splitsko ljeto 1954–2004, Split, 2004., str. 34–53, 91– 107 — Znanstveni radovi (izbor): O nastanku i razvitku Glazbenog arhiva splitske katedrale, Arti musices, 21/2 (1990.), str. 193–218.; Gradska glazbena škola u Splitu (1928–1941), Arti musices, 24/2 (1993.), str. 229–248; Maestri di cappella of Split Born (1790–1818), u: Glazbena kultura i »mali majstori« srednje Europe 1750–1820. Radovi s međunarodnog muzikološkog skupa, HMD, Zagreb, 1995., str. 189–201.; Le feste religiose in Dalmazia e i musicisti della Cattedrale di S. Doimo, u: Nell’aria della sera. Il Mediterraneo e la musica, Monfalcone, 1996., str. 179–213.; Musicisti dell’Europa centrale ai concorsi internazionali per il posto di maestro di cappella ed organista nella Cattedrale di Spalato durante la seconda metà del XIX secolo, u: Zagreb i hrvatske zemlje između srednjoeuropskih i mediteranskih glazbenih kultura, Radovi s međunarodnog muzikološkog skupa, HMD, Zagreb, 1998., str. 305–318.; Orgulje u župi sv. Petra Apostola u Kaštel Novom, u: Glazba, riječ i slike. Svečani zbornik za Koraljku Kos, HMD, Zagreb, 1999., str. 235–249.; Veliki tjedan u splitskoj katedrali. Obredna glazba tijekom
XVIII. i XIX. stoljeća, Muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija Hvar–Korčula 1998., Zagreb, 1999., str. 245–261.; Veliki tjedan u glazbenom opusu Julija Bajamontija, Muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog simpozija Zadar 2000.,
Zagreb. 2001., str. 245–261.; Tragom prošlosti crkvene glazbe u Splitu, Zbornik II. međunarodnog simpozija Muzika u društvu, Sarajevo, 2001., str. 106–121.; Kroz prošlost glazbenog obrazovanja u Splitu. Od prvih glazbenih zvanja do Općinske glazbene škole, Arti musices, 31/1 (2002.), str. 3–36.; Metamorphosis of a Travelling Theme. Julije Bajamonti and the Old Austrian National Anthem, u: Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma, Radovi s međunarodnog muzikološkog skupa održanog u Dubrovniku 2001., Zagreb, 2004., str. 91–103. — Više od 2000 kritika na Radio Sarajevu i Slobodnoj Dalmaciji. Suradnik je Hrvatskog leksikona i Hrvatske enciklopedije.