Dubravka Franković

muzikologinja (Zagreb, 22. svibnja 1930. — Zagreb, 14. prosinca 2012.)
Završila Klasičnu gimnaziju u Zagrebu te klavir na Srednjoj školi Muzičke akademije u Zagrebu; apsolvirala studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala muzikologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani 1973. Doktorirala iz područja muzikologije i filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994. Od 1954. do 1980. radila kao nastavnik klavira na Srednjoj baletnoj školi u Zagrebu. Od 1980. do 1995. radila je kao znanstveni asistent u Zavodu za muzikološka istraživanja JAZU, tj. u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU; 1995. izabrana je u znanstveno zvanje znanstveni suradnik. Od 1995. u mirovini. U središtu njezina znanstvenog interesa bilo je istraživanje glazbene kulture 19. stoljeća u Hrvatskoj — posebice u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda (disertacija) i u počecima moderne Hrvatske (Kukuljević, Kuhač). Istraživala i obrađivala povijesni fond hrvatskoga glazbenog nazivlja 19. stoljeća. Bila je članica Hrvatskoga muzikološkog društva te članica uredništva Hrvatskoga muzikološkog zbornika Arti musices od 1980. do 1995.

RADOVI.(Izbor): Uloga ilirske štampe u muzičkom životu Hrvatske od 1835. do 1849., Arti musices 7, 1976. (prvi dio); Uz početke hrvatske muzičke kritike, u: Zbornik radova sa skupa muzikologa i glazbenih pisaca Društva skladatelja Hrvatske, 1976.; Uloga. ilirske štampe u muzičkom životu Hrvatske od 1835. do 1849., Arti musices 8/1, 1977. (drugi dio); Neki aspekti rada Musikvereina u doba. ilirskoga preporoda, Arti musices 9/1–2, 1978.; Korespondencija Kuhač–Strossmayer, RAD JAZU, 1978.; O muzici u Slovniku umjetnikah jugoslavenskih Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Prilog upoznavanju hrvatske muzičke kulture u doba apsolutizma, u: Zbornik radova u povodu 75. godišnjice rođenja Pavla Markovca, 1979.; Korespondencija Kuhač–Gerbič, Arti musices 6, 1974.; Hrvatsko–slovenski muzički kontakti u svjetlu Kuhačeve korespondencije s Gerbičem, RAD JAZU, 385, 1980.; Vrazovo Kolo o muzici, RAD JAZU 385, 1980.; Neke metode leksikografskog rada Ivana Kukuljevića Sakcinskog na muzičkom dijelu Slovnika umjetnikah jugoslavenskih, Arti musices, 13/1, 1982.; Slovenski glazbenici u građi za Biografski i muzikografski leksikon Franje Kuhača, Muzikološki zbornik XVIII, 1982.; Prema poznavanju odnosa Zajc–Kuhač, Ličnosti i zbivanja njihova vremena, u: Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u povodu 150. obljetnice rođenja Ivana Zajca, JAZU, 1982. Građa za Biografski i muzikografski leksikon Franje Kuhača. O otkupu za potrebe Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Arti musices, 14/2, 1983; Ludvik Kuba: Pjesme iz Dalmacije, RAD JAZU, 1983.; O kompozitorskom liku Avgusta.Armina Lebana (1847.–1879.) na temelju građe za Biografski i muzikografski leksikon Franje Kuhača, Muzikološki zbornik, XIX, 1983.; Franjo Ks. Kuhač i zborska umjetnost njegova vremena, Arti musices, 15/1, 1984.; Franjo Ks. Kuhač u obiteljima Kabalini danas, Arti musices, 15/1, 1984.; Socijalni status i profesionalne relacije Franje Ks. Kuhača,

u:Zbornik radova JAZU u povodu 150–obljetnice rođenjaF.Ks. Kuhača, 1984.; O muzičkom životu Hrvatske tragom oglasnika. ilirske štampe, u Zbornik Iz starog i novog Zagreba VI, 1984.; Prilog pitanju završne kvalifikacije muzičkog školovanja Franje Ks. Kuhača., Zvuk, 4, 1984.; Kornelije Stanković u hrvatskoj leksikografiji 19. stoljeća, u: Zbornik radova Kornelije Stanković i njegovo doba, SANU, 1985.; Gostovanje hrvatskih muzičkih umjetnika. u Beogradu u kritičkom fokusu Miloja Milojevića,u:Zbornik radova sa naučnog skupa Miloje Milojević — kompozitor i muzikolog, 1986.; Glazbena. terminologija u
Slovniku umjetnikah jugoslovenskih Ivana. Kukuljevića Sakcinskog, Arti musices, 17/1, 1986.; Hrvatska u 19. stoljeću o glazbi svoje barokne epohe, Arti musices, 18/1–2, 1987.; Sudbina Kuhačeve ostavštine. O muzičko–literarnoj ostavštini Franje Ks. Kuhača pohranjenoj u Arhivu Hrvatske, RAD JAZU, 409, 1988.; O muzici u Slovniku umjetnikah jugoslavenskih Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Ličnosti, Rad JAZU, 409, 1988.; Glazba u klasicističkom konceptu umjetnosti biskupa Maksimilijana Vrhovca, u: Zbornik Evropski glasbeni klasicizem in njegov odmev na Slovenskem, 1988.; Franjo Ks. Kuhač i Stjepan Miletić. Susreti, odnosi, značenje, Arti musices, 20/1–2, 1989.; Petar Konjović — muzički kritičar Hrvatske njive 1918. godine, u: Život i delo Petra Konjovića, SANU, 1989.; Uz pismo Ferde Rusana Augustu Šenoi, Croatica, 31/32, 1989.; Značenje glazbenog arhiva Franje Ksavera Kuhača u suvremenoj znanosti, Arti musices 21/1, 1990.; Molba Vatroslava Fuchsa za promjenu prezimena u Lisinski, Arti musices, 21/2, 1990.; Glazbena tribina Šenoina Vienca (1874.–1881.), Arti musices, 22/2, 1991.; »Sĕdiljke« ou »besĕde« (soirées ou cercles) à Zagreb en 1844. Caractères socio–historiques et musicaux, IRASM, 23/2, 1992.; Školovanje Franje Ksavera Kuhača — Pešta, 1852.–1854. Prikaz Kuhačeve završne svjedodžbe Mađarske Peštanske kraljevske preparandije u odnosu na završnu svjedodžbu Konzervatorija Peštansko–budimskog glazbenog društva i zakon o školstvu u Monarhiji, Arti musices25/1–2, 1994.; O gostovanju domorodnog teatralnog društva u Karlovcu 1840. i 1841. u Danci ilirskoj, u: Karlovačka kazališna stoljeća, MH, 1998.; Bogoslav Šulek i hrvatsko glazbeno nazivlje, u: Zbornik o Bogoslavu Šuleku, HAZU, 1998.; Još o povijesti »povjesti glazbe« Vjenceslava Novaka, KOLO, MH, 2002.