Miho Demović

muzikolog, dirigent (Dubravica kraj Dubrovnika, 16. travnja 1934.)
Svećenik Dubrovačke biskupije; glazbu je učio kod A. Vidakovića na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu. Studij muzikologije završio je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i ondje stekao magisterij; doktorirao je 1978. na Sveučilištu u Kölnu. Bio je crkveni kapelnik u Dubrovniku, a potom regens chori zagrebačke katedrale. Svojim znanstvenim radovima afirmirao je Dubrovnik i hrvatsku kulturu. Pronašao je Dubrovački misal prije četrdesetak godina u oksfordskoj knjižnici. Uz dozvolu iz Oxforda, objavljeno je izdanje pretiska Dubrovačkog misala 2011. godine u izdanju Dubrovačkih knjižnica. Predanim znanstvenim istraživačkim radom utvrdio je i dokazao da Misal potječe iz dubrovačke katedrale sv. Marije. Misal je pisan beneventanskim pismom i notacijom te najbolje predstavlja beneventansko pjevanje u južnoj Dalmaciji i spomenik je nulte kategorije. (izvor:hr.wikipedia.org)
Nagrade: Nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo (2007.).
RADOVI. Knjige: Musik und Musiker in der Republik Dubrovnik vom Anfang des 11. Jahrhunderts bis zur Mitte des 17. Jahrhunderts, Zagreb, MIC, 1981. (na hrvatskom: Glazba i glazbenici u Dubrovačkoj Republici od početka
XI. do polovine XVII. stoljeća, JAZU, 1981.); Rasprave i prilozi iz stare hrvatske glazbene prošlosti; Glas Koncila, 2007.; Beneventanski notirani misal dubrovačke katedrale iz 12. st, Dubrovačke knjižnice, Dubrovnik, 2011.; Povijest crkvene glazbe dubrovačke katedrale kroz vjekove, Udruga Stara dubrovačka glazba, Dubrovnik, 2013. — Spisi (izbor): Palmotićeva Atalanta prva je hrvatska poznata opera, Marulić, 1975.; Marin Držić Vidra kao glazbenik (1508.— 1567.), ibid., 1976., 1; Dubrovački ranobarokni skladatelj Vincenco Komnen (1590.–1667.), Rad JAZU,377, 1978.; Franko–flamanski glazbenici u Republici Dubrovnik, Dubrovnik, 1979., 4; Neumatski fragmenti dubrovačkog beneventanskog pontifikala, RAD JAZU, 5, 1988., 225.253; Hrvatska glazba u Dubrovniku, Dubrovački horizonti, 32, 1992., 64–71; Glazbeni folklor Konavala, u: Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti: zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Cavtatu od 25.do 27. studenog 1996. (ur. V. Stipetić), 1999., 155–262; Katedrala Gospe velike u Dubrovniku, monografija (ur. K. Horvat–Levaj), Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 2014. —Uredništvo i obradbe: Zagrebački sekvencijar, Kor Prvostolne crkve zagrebačke, 1994.; Trogirski evanđelistar (uvodna studija i transkripcija latinskog teksta), Split, Splitski književni krug, 1997.;Napivi, Kor Prvostolne crkve zagrebačke, 1998.; Crkvena pjesmarica hrvatskog preporoditelja Pavla Stoosa, Kor Prvostolne crkve zagrebačke, 1998.; Dubrovački beneventanski liturgijski priručnik legende i obreda blagdana sv. Nikole iz XI. stoljeća (uvodna studija, transliteracija, teksta, transkripcija napjeva), Kor Prvostolne crkve zagrebačke, 1998.; Prva hrvatska školska crkvena pjesmarica: knjiga pjesmah Fortunata Pintarića, Kor Prvostolne crkve zagrebačke, 1998.; Kajkavske popijevke Cithare octochorde (transkripcija napjeva), Kor Prvostolne crkve zagrebačke, 1998.; Liturgijski recitativi iz starih liturgijsko–glazbenih kodeksa od X. — XII. stoljeća, Kor Prvostolne crkve zagrebačke, 2000.; Hrvatske pučke crkvene tiskane pjesmarice s napjevom, Zagreb : vl. naklada, 2001. Sveta Cecilija: prvi hrvatski glazbeni časopis, rasprava i pretisak, Zagreb, 2003.
— Skladateljski rad: Misa sluge božjeg Alojzija Stepinca, za mješoviti zbor, solo srednji glas, orgulje i trublje, vl. naklada, 1996.; Misa sluge božjeg Alojzija Stepinca, za mješoviti zbor, solo srednji glas, orgulje i trublje, vl. naklada, 1996.; Misa svetog Marka Križevčanina, za mješoviti zbor, soliste, orgulje i trublje, vl. naklada, 1996.; Misa sv. Petra i Pavla : za mješoviti zbor, solo srednji glas, orgulje i trublje, vl. naklada, 1996., Osam hrvatskih misa, za soliste, zbor, orgulje i trublje, Kor Prvostolne crkve zagrebačke, 1996.