Krešimir Brlobuš
glazbeni pisac (Zagreb, 2. veljače 1943.)
Srednjoškolsko glazbeno obrazovanje završio u Zagrebu, 1974. diplomirao povijest glazbe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Pohađao i predavanja iz filozofskih predmeta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Boravio u Würzburgu, gdje je djelovao kao muzičar i pohađao jednogodišnji seminar iz stare grčke filozofije kod prof. Rudolfa Berlingera te slušao muzikološke seminare o Monteverdijevim madrigalima i Beethovenovim klavirskim sonatama kod prof. Wolfganga Osthoffa. Slušao je također filozofijska predavanja o Hegelovoj i Heideggerovoj filozofiji u Freiburgu kod Wernera Marxa. Kraće je vrijeme (pet godina) bio član Schumannove zaklade sa sjedištem u Düsseldorfu. Djelovao je kao glazbeni pedagog u raznim osnovnim, opće obrazovnim i glazbenim srednjim školama. Od 1979./80. djeluje neprekidno do umirovljenja u Glazbenoj školi Pavla Markovca, gdje je održavao nastavu iz povijesti glazbe i glazbenih oblika, dirigiranja i drugih teoretskih predmeta. Uz pedagoški rad osnovao je i vodio Glazbenu slušaonicu Matice hrvatske u kojoj je od 2003–
09. održao veliki broj predavanja o raznovrsnoj glazbi. Od 1990. do 1999. obavljao je posao urednika stručno–edukativne literature iz glazbene umjetnosti u izdavačkoj kući Školska knjiga. Član je Hrvatskoga muzikološkog društva.
RADOVI (izbor): Knjige: Preludiji tišine, Alfa, Zagreb, 2006. — Eseji i tekstovi: Ponešto o granicama antropocentričkog mišljenja glazbe, Encyclopaedia moderna, 26, 1974., godina IX.; Prijepori novog zvuka, razgovori s Ivom Malecom, Primožom Ramovšom, Milom Ciprom i Ruben Radicom, Revija, Osijek, 1974. br. 4,; Određenje glazbe spram ideologije, Zvuk, 1, Sarajevo, 1976.; Metafizičko drugotvorenje glazbe (Ivan Focht i metafizičko određenje glazbe), Dijalog, 3, Sarajevo, 1977.; Ideologija kao estetika glazbe, Izraz, Sarajevo, XXII, 3, 1978.; Križanić kao glazbeni teoretik, Gordogan, god. 6, Zagreb, 1984.; Harmonika svijeta, Oko, 20. VI. 1985. (intervju s prof. Rudolfom Haaseom, voditeljem instituta »Hans Kayser« za harmonikalna istraživanja u Beču); Čemu (takva) kritika muzike? (I. dio eseja), Oko, 6. XI., Zagreb, 1986.; Čemu (takva) kritika? (II. dio eseja), Oko,
20. XI., Zagreb, 1986.; »O« (glas svemogući), Svesci (Communio), KS, Zagreb, god. XXVI, 1992. (Isti tekst emitiran je na III. programu HR–a i tiskan u Rječniku Trećeg programa, Zagreb, 1995.); Preludiji tišine, Zarez, II/31. 2000., Beethovenova musikosofía, Vijenac, IX/197,
20. IX. 2001., str. 32; Markovčeva doktorska disertacija
o harmoniji u djelima Musorgskog, Novi Omanut, br. 59, Zagreb, 2003.; Thomas Bernhard i glazba, (Opsjednutost glazbenom umjetnošću i radikalizam klavirske interpretacije Glenna Goulda prema romanu Gubitnik Thomasa Bernharda), Književna republika, god. V., Zagreb, siječanj–veljača 2007, 1–2,; Zašto samo glazba?, Vijenac, XVI/374, 3. srpnja 2008.; Glazba u (ne)podnošljivoj lakoći postojanja, Vijenac, XVI/375–377, 17. srpnja 2008.; Sakralna (i) profana glazba, (Bach i njegova pobožna glazba), Republika, god. LXVI, br. 6, Zagreb, 2010., str. 99–121.; Interludiji tišine, Republika, god. LXVIII, br. 2, 2012.; — Osim priloženih eseja i tekstova, autor ima poveći broj neobjavljenih rasprava, eseja i prijevoda tekstova koji su emitirani tijekom raznih emisija Trećeg programa Hrvatskog radija ili su pak kao zasebni referati čitani na raznim filozofskim simpozijima (npr.: Simpozij Filozofsko djelo Pavla Vuk–Pavlovića, Zagreb– Koprivnica, 26–27. veljače 1987. na kojem je pročitan tekst: Pitanja estetike glazbe P. Vuk–Pavlovića; Simpozij
o Aristotelovoj Politici u Zagrebu na Fakultetu političkih nauka, 10. 6. 1989., tijekom kojega je protumačena osma knjiga Politike, filozofski sadržaj koje se u cijelosti odnosi na glazbu,; XV. Memorijal Dore Pejačević, Našice,
26. 11. 2009., tijekom kojega je pročitan tekst: Komparativne varijacije na temu: Samoća u glazbi Dore Pejačević i Friedricha Nietzschea; Filozofski simpozijŽivo filozofiranje, u povodu 70. rođendana Branka Despota, Zagreb,
9. i 10. studenoga 2012., MH, Zagreb, s tekstom: Sluhom vođena i sluhu primjerena filozofija glazbe, itd. — Instruktivna izdanja: dva udžbenika i priručnika za nastavnike zajedno s nosačima zvuka za opće osnovno školstvo ŽIVOT GLAZBE iz predmeta glazbena kultura za VII. i VIII. razrede. — Urednički rad (izbor): Natko Devčić: Harmonija (obnovljeno izdanje), Franjo Lučić: Polifona kompozicija Franje Lučića (obnovljeno izdanje), Ennio Stipčević: Povijest hrvatske glazbe, Nenad Turkalj: 125 opera, Krsto Odak: Poznavanje glazbenih instrumenata (obnovljeno izdanje), idr.