Marija Barbieri

glazbeni pisac, urednica
(Split, 6. srpnja 1939.)
Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju završila u Splitu. Diplomirala 1962. germanistiku — engleski i talijanski — na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glazbu je učila privatno, a operom se bavi od najmlađih dana. Od 1963. radila kao vanjski suradnik a od 1964. do 1992. u stalnom je radnom odnosu kao urednik, zatim komentator, u Redakciji ozbiljne glazbe Radio Zagreba, danas Hrvatskoga radija. I dalje surađuje na Hrvatskom radiju. Autorica je ciklusa Operni solisti, U svijetu opere, Operna večer i Život glazbe s opernom tematikom, povremeno s temom Književnost i opera, te prve kontaktne emisije ozbiljne glazbe na Hrvatskome radiju Nedjeljom u operi u sklopu koje je priredila nekoliko javnih emisija na kojima je promovirala mlade pjevače od kojih su neki postali stupovi hrvatske operne reprodukcije. Uređuje i vodi Izravne operne prijenose iz zemlje te EBU (Europske radijske unije) iz Metropolitana. Priredila je prvi izravni operni prijenos — Vatroslav Lisinski Porin — HRT–e u EBU–u. Stalna je suradnica u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža gdje piše za Hrvatski biografski leksikon i Hrvatsku enciklopediju. Surađivala je u Leksikonu jugoslavenske muzike.
Nagrade: Tri Nagrade JRT za najbolju glazbenu emisiju (1972., 1975., 1976.); Nagrada Radio Zagreba (1979.); Diskografska nagrada Porin za CD Dunja Vejzović u Zagrebu (2003).
RADOVI. Knjige: Hrvatski operni pjevači 1846 — 1918, Zagreb, 1996.; Josip Gostič (u suradnji s Marjanom Mrak), Homec, 2000.; Documenta. Dunja Vejzović provodni tekst, popis nastupa i popis uloga), Vero Vision, Zagreb, 2003.; Lisinski 30 — Palača za novo stoljeće, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Zagreb, 2004.; Milka Ternina and the Royal Opera House (Milka T(e)rnina, str. 37–64 i 115/116), Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2006.; Josip Rijavec, slovenski tenorist mednarodnega slovesa (str. 11–16, 65–133, 165–205, 259–304), Slovenski gledališki muzej, Ljubljana 2006.; Josip Rijavec slovenački tenor svetskog glasa (str.11–18, 67–138, 171–214, 267–320), Drugo izdanje, IP Signature, Beograd, 2008.; Bugarski pjevači na hrvatskim opernim scenama od 1920. do 2006, Hrvatsko–bugarsko društvo, Zagreb, 2006.; Mirella Toić, Toić
d.d. Rijeka, 2007.; Slovenski umjetnici na hrvatskim pozornicama (Opera str. 174–271), Slovenski dom, Zagreb i Vijeće slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba, Zagreb, 2011.; Milka Trnina 150 godina (str.24–41, 100–103, 104–115), Križ, 2013.; online Opera.hr Leksikon hrvatskih opernih pjevača — I. knjiga, od 1846. do 1918., za drugu knjigu do 1945. gotov je tekst; Nada Tončić,Ex libris, Zagreb, 2014 — Stručni tekstovi: Neki aspekti recepcije glazbeno–scenskog opusa Richarda Straussa u Hrvatskoj 1.dio, Arti musices, 34/1–2, str. 133–168; Bugarski pjevači na hrvatskoj opernoj sceni do kraja Drugoga svjetskoga rata, zbornik Hrvatsko–bugarski odnosi u 19. i
20. stoljeću, Hrvatsko–bugarsko društvo, Zagreb, 2005.

str. 21–36; Božidar Kunc — pratilac vokalnih solista, zbornik radova sa znanstvenog skupa Božidar Kunc život i djelo, HAZU, 2003.; Recepcija opernog stvaralaštva Antuna Dobronića u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Arti musices, 36/2, str. 265–302, Zagreb, 2005.; Franjo Stazić (1824–1911) — Prvi profesionalni hrvatski operni pjevač?, Arti musices, 42/2, str. 237–259, Zagreb, 2011. — Feljtoni: Maria Callas — uz 10–godišnjicu smrti, 6 nastavaka, Vjesnik, od 14.–19. IX. 1987.; Kastrati
— nekadašnji virtuozi operne scene, 4 nastavka, Vjesnik, od 7.–10. X. 1988.; Naši pjevači na velikim svjetskim opernim scenama, 28 nastavaka, Vjesnik, od 18. III. — 14.
IV. 1989.; Verdi u Zagrebu. Od Zajca do Šuteja i natrag, Vijenac, IX/181, str. 20–21, od 8. II. 2001.; Vincenzo Bellini ili ljepota melodije — u povodu 200. obljetnice rođenja, Vijenac, IX./23, str. 20–21, od 13. XII. 2001.; Nenadmašna operna kraljica — 25 godina smrti Marije Callas, Vijenac, X/223, str. 36–37, od 19. XI. 2002.; Hrvatski operni pjevači 1945.–2002., Vijenac, X/219–221, str. 25– 26 i 31–32, od 25. VII. 2002.; Richard Wagner u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Vijenac, XII/271– 273, str.39–41, od 22. VII. 2004.; Hrvatske zvijezde milanskog neba,Vijenac XII/282–283, str. 31–33, od 23. XII. 2004.; Opus kakva više nema — Tito Srozzi kao operni redatelj, Vijenac, XIII/297, str. 23–26 od 21. VII. 2005.; Moja Kundry, WAM, 7, 2001.; Otello, WAM, 8, 2001.; Sena Jurinac — Oktavijan XX. stoljeća, WAM, 14, 2002.; Marijana Radev (1913.–1973.), WAM, 18, 2003.; Leoš Janaček (1854.–1928.), WAM, 21, 2004.; Ilma de Murska (1834.–1889.), WAM, 22, 2004., Giacomo Puccini (1858.–1924.), WAM,. 23, 2005.; Milka T(e)rnina, Cantus, 139, 2006.; Tino Pattiera — jedini hrvatski tenor svjetskog ugleda i formata, Cantus, 142/142, 2006.; 1911.
— godina opernih praizvedbi — Oganj Blagoja Berse i Povratak Josipa Hatzea, Cantus, 167, 2011.; te online Klasika.hr:– Neki tekstovi: Povijest: Opera u Hrvatskoj i hrvatska opera, 7.X.2010.; Portreti: Začetnik verizma u hrvatskoj operi, 2011.; U povodu 200. godišnjice rođenja Richarda Wagnera, 2013. — Romantična opera velikog skladatelja, Wagner i Prsten Nibelunga i Apoteoze ljubavi; Poleti, misli, na krilima zlatnim — uz 200. godišnjicu rođenja Giuseppea Verdija, 2013. — Za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: Povjestice — Prigodice: Marijana Radev, 1997./1998.; Tomislav Neralić — uz
80. godišnjicu života i 60. obljetnicu umjetničkog rada, 1997./1998.; Nada Ruždjak, 1997./1998.; Noni Žunec, 2000./2001.; Giuseppe Verdi, 2000./2001.; Blaženka Milić — uz 40. obljetnicu umjetničkog djelovanja i 55 godina stalnog pjevanja u crkvi, 2000./2001.; Franjo Paulik, 2000./2001.; Dragica Martinis, 2002./2003. — Programske knjižice: P. I. Čajkovski: Evgenij Onjegin, 1998.; Gaetano Donizetti: Kći pukovnije, 1998.; Vincenzo Bellini: Capuleti i Montecchi, 2002.; Giuseppe Verdi: Simon Boccanegra, 2003.; Giacomo Puccini: Tosca, 2003.; Blagoje Bersa: Oganj, 2003.; Dmitrij Šostakovič: Lady Macbeth Mcenskog okruga, 2004.; Giuseppe Verdi: Don Carlos, 2004.; Zrinko Sočo — 25. obljetnica umjetničkog djelovanja, 2004.; Vlatka Oršanić — 25 godina umjetničkog rada, monografija, 2003., str.3–29.; Pietro Mascagni: Cavalleria rusticana i Ruggero Leoncavallo: Pagliacci, 2006.; Gioachino Rossini: Seviljski brijač, 2006.; Wolfgang Amadeus Mozart: Don Giovanni, 2006.; Zlatomira Nikolova

—35. obljetnica umjetničkog rada i 15. obljetnica prvoga nastupa u zagrebačkoj Operi, 2007.; Bedřich Smetana: Prodana nevjesta, 2014. — Za Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Rijeka: Programske knjižice: Giuseppe Verdi: Don Carlos, 2001.; Giuseppe Verdi: Krabuljni ples, 2001.; Operne jednočinke: Cavalleria rusticana i Gianni Schicchi, 2002.; Giuseppe Verdi: Falstaff, 2003.; Adriana Lecouvreur, 2010. — Za Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog, Zagreb, programske knjižice; Porin, 2003.; Ljubav i zloba, 2005. i Ekvinocij, 2008.; za ciklus The Met: Live in HD: Lastavica, Orfej i Euridika, Lucia di Lammermoor, Madame Butterfly, Mjesečarka, Pepeljuga, Aida, Tosca, Turandot, Hoffmannove priče, Kavalir s ružom, Carmen, Simon Boccanegra, Hamlet, Armida, Rajnino zlato, Boris Godunov, Don Pasquale, Don Carlo, Djevojka sa zapada, Ifigenija na Tauridi, Nixon u Kini, Capriccio, Trubadur, Grof Ory, Walküra, Anna Bolena, Don Giovanni, Siegfried, Faust, Rodelinda, Začarani otok, Sumrak bogova, Ernani, Manon, Traviata, Ljubavni napitak, Otello, Oluja, Titus, Aida, Trojanci, Maria Stuarda, Krabuljni ples, Rigoletto, Parsifal, Francesca da Rimini, Julije Cezar, Rusalka, Knez Igor, Werther, La Bohème, Cosi fan tutte, Pepeljuga. — Za HRT programske knjižice za ciklus Sfumato HRT–a (od sezone 1998./99. do 2010./11.) Urednica je monografija SFUMATO 10 GODINA, 2007., i 70 GODINA ZBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE, 2010. — Za Sarajevsku filharmoniju Programske knjižice za G. Verdi: Requiem 26. veljače 2010.;G.Fauré: Requiem i Koncert Slovenske filharmonije, 9. i
12. svibnja 2012. i Koncert Željka Lučića, 19. IV. 2013. — Za Hrvatsku televiziju pripremila i vodila cikluse Hrvatsko operno stvaralaštvo — 31 emisija,1991. i dalje, Hrvatski operni pjevači —12 emisija 1996., te portrete hrvatskih opernih umjetnika Milke Trnine, Dragice Martinis, Tomislava Neralića, Ljiljane Molnar–Talajić i Mirelle Toić. Pripremila je i vodila tri TV emisije o Gioachinu Rossiniju u povodu 200. obljetnice rođenja 1992. godine. — Diskografska izdanja: urednica je i(li) autorica teksta nosača zvuka: hrvatskih opernih pjevača Vladimira Ruždjaka (2), Josipa Gostiča, Ruže Pospiš– Baldani (2), Ratomira Kliškića, Tomislava Neralića (2), Ljiljane Molnar–Talajić, Mirelle Toić, Nade Ruždjak, Blaženke Milić, Majde Radić, Cynthije Hansell–Bakić, Ivanke Boljkovac, Dueta Mirelle Toić i Ratomira Kliškića, Franje Petrušanca, Dunje Vejzović dvostrukog CD NadePuttar–Gold, te izdanja Sretan Božić, Nikola Šubić Zrinjski, Ja sam s vama — hrvatska duhovna glazba, Follow me — Ivana Bilić, Pod Učkun, s pjesmama Ivana Matetića–Ronjgova, Milutina Polića i Ivana pl. Zajca, Olja Jelaska, Hrvatska duhovna glazba s djelima Jelića, Zajca, Kolba i Kuntarića, Ranko Filjak, La voix humaine

— Cynthia Hansell–Bakić, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije — 8 desetljeća. Za Hrvatski radio pokrenula je i vodila snimanja nekoliko hrvatskih opera:
Ljubav i zloba, Porin, Nikola Šubić Zrinjski, Rudari, Mislav, Ero s onoga svijeta, Adelova pjesma, zatim Verdijeva Krabuljnog plesa te arija u izvedbi hrvatskih opernih umjetnika.