Vijesti 21.10.2024
U trenutku kada se traži sve veća individualnost glazbenog identiteta, a u doba posvemašnje trivijalizacije izraza, posebnu ulogu ima Chansonfest, festival proizišao iz ideje o očuvanju i preobrazbi za novo doba tzv. Zagrebačke škole šansone.
Ove će godine Chansonfest dočekati ljubitelje ovog filigranskog žanra na koncertu u ponedjeljak, 4. studenoga s početkom u 20 sati u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Uz Festivalski orkestar nastupit će renomirani vokalni solisti u sveukupno 17 novih skladbi koje su odabrane putem natječaja. Izvedbom će ravnati maestro Josip Cvitanović, program voditi Antonia Ćosić, a cjelokupni koncept i uređenje potpisuje umjetnički ravnatelj Hrvoje Markulj.
„Ovogodišnji izbor čine skladbe, odabrane sasvim u skladu s postulatima šansone. U nastavku ovog napisa navodimo ih sve, a posebnost je svojevrsno gostovanje Ibrice Jusića koji obilježava ove godine osamdeseti rođendan i šezdeset godina umjetničkog djelovanja“ – otkriva nam umjetnički ravnatelj Festivala, Hrvoje Markulj.
„Priča o zagrebačkoj šansoni počinje davne 1964. kada je skupina autora u okviru Zagrebačkog festivala zabavne glazbe u Gavelli održala koncert tzv. slobodnih formi sa skladbama koje su kvalitetom stihova i glazbe otvorili neke nove prostore”. Nova je forma te „zahtjevnije” pjesme u kulturnoj javnosti ubrzo prihvaćena te je prepoznata kao Zagrebačka škola šansone. Nakon niza uspješnih godina, večeri šansone prestaju, no godine 1998., njezini štovatelji, okupljeni oko zajedničke ideje obnove Zagrebačke škole šansone (Hrvoje Hegedušić, Hrvoje Markulj, Dalibor Paulik, Zvonko Špišić i Zvonko Zidarić) pokreću Chansonfest na kojemu, pored renomiranih autora tog žanra, otvaraju prostor i za nove autorske i izvođačke senzibilitete. Šansona, kao urbani žanr i sadržaj, primjeren je našem kulturnom prostoru oslikavajući suvremeni život na poseban, poetski način. Dobar odaziv publike i kritike otkrio je da u Zagrebu postoji potreba za izvođenjem šansone, žanra specifičnog za Zagreb kojim su se naši perspektivni šansonijeri plasirali i na međunarodnoj sceni te bili uzor drugima. – nastavlja Markulj.
„Zagrebačka škola šansone je nešto s čim sam se susreo još 70-ih godina, u najranijoj mladosti; bio je to drukčiji, delikatniji, glazbeni izričaj u odnosu na ostalu ‘zabavnu’ glazbu”, sjeća se Josip Cvitanović koji je na proteklih četrnaest Chansonfesta glazbeni producent i dirigent, koji sudjeluje u odabiru pjesama.
Maestro nam daje i definiciju žanra: „Mnogi ljubitelji glazbe, pa i profesionalni glazbenici, mišljenja su da je šansona pjevač u crnom, pariška harmonika, isključivo nježna glazba i slično, a zapravo je to uglazbljena poezija. To je razlikuje od standardne zabavne glazbe, gdje se u pravilu prvo napiše glazba, a potom pišu stihovi na melodiju. Šansona nikad nije ograničena glazbenim stilom. Njezin jedini uvjet je da poezija bude kvalitetna.”, tvrdi Cvitanović i poručuje autorima šansone da pišu skladbe iz srca, neopterećeni ustupcima izdavaču, organizatoru ili publici.
Skladbe koje će biti predstavljene na Chansonfestu 2024. su:
Međunarodni festival šansone Chansonfest 2024. održat će se 4. studenoga u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog s početkom u 20 sati.