Vijesti 30.11.2015
Međunarodna autorska kreativna konferencija MAKK 2015., u svoj drugi radni dan krenula je pozdravnim govorima koje su održali predsjednik Hrvatskog društva za autorsko pravo prof. dr. sc. Igor Gliha, prodekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Davor Derenčinović i mr. sc. Tajana Tomić iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Inspirativnim nastupom proslavljene hrvatske marimbistice Ivane Bilić i njezino uključivanje publike u nastup, na originalan način je najavljeno najavila predavanje predsjednika asocijacije ALAI – međunarodne asocijacije društava za autorsko pravo, Victora Nabhana o izuzeću od autorskog prava „sadržaja koji na Internetu korisnici sami stvaraju od već postojećih djela“ (engl. user generated content). Ovakvo izuzeće uvedeno je u kanadski Zakon o copyrightu 2012. godine, čime je korisnicima dozvoljeno da legalno iz već postojećih djela stvaraju svoja nova djela. Ovo kanadsko izuzeće je jedinstveno: nigdje u ostatku svijeta ne postoji nešto takvo. Međutim, lobisti korisničkih grupacija zahtijevaju od nacionalnih zakonodavnih vlasti da se ovakvo izuzeće uvede i u njihove zakone. I Europska Komisija također se bavi pitanjem treba li uvesti takvo izuzeće u Europski Zakon o autorskom pravu. Premda je ovo izuzeće uvedeno s dobrom namjerom, njegova širina zapravo omogućava da se gotovo svako korištenje pod njega podvuče, pa da se i u slučajevima koji ne odgovaraju namjeni samog izuzeća oštete autorova moralna i imovinska prava. Zasad koristi od ovakvog izuzeća imaju, krajnji korisnici i internetski posrednici.
Ugovori o raspolaganju autorskim pravom i njihova ograničenja bile su teme izlaganja prof. dr. sc. Igora Glihe s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ova tema svakako je zanimljiva za autore, posebice one mlađe, a kako bi se sasvim upoznali s obimom autorskog prava, posebice njegovom imovinskom komponentom, što ona obuhvaća i omogućava. Nije naime neobično da poneki autori u početku svoje karijere, sklapaju za sebe dugoročno vrlo nepovoljne ugovore. Ovakve situacije doduše češće su u npr. Sjedinjenim Američkim Državama (poznat je slučaj Princea), dok ograničenja uvedena u europskom pravnom poretku ipak omogućavaju svojevrsnu zaštitu autora od potpisivanja tako štetnih ugovora, odnosno od njihova raskidanja ili proglašavanja ništavnim. Ipak, kao i u svakom drugom pravnom poslu, važno je dobro pročitati i proučiti odredbe ugovora koji se nude na potpis pa onda i dobro odvagnuti posljedice njegova potpisivanja.
O dalekosežnim posljedicama jedne preporuke Europske komisije još iz 2004. godine, analizom njezina utjecaja kako na pravne propise zemalja članica, tako i na poslovne prakse i nove europske poslovne modele u kolektivnom ostvarivanju glazbenih prava, a koji su njome nažalost dodatno zakomplicirani, izlagala je doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Kako i gdje će završiti lavina koju je ova preporuka pokrenula 2004. godine još nije moguće sasvim utvrditi, no svakako biti će zanimljivo pratiti daljnji tijek događanja po ovom pitanju u Europskoj uniji. Možda će nam po tom pitanju MAKK 2016. donijeti neke novosti.
Fotografi i zaštita odnosno ostvarivanje njihovih autorskih prava bili su tema zanimljivog panela koji je vodio odvjetnik mr. sc. Mladen Vukmir, uz sudjelovanje odvjetnice Kristine Delfin Kanceljak te fotografa Damila Kalogjere, Borisa Berca i Igora Nobila. Naime, fotografi su autorska skupina koja u Hrvatskoj nema svoju udrugu za kolektivno ostvarivanje prava, niti svoja prava uopće kolektivno ostvaruju, premda za to postoji jasna zakonska podloga. Panelisti su u razgovoru pokušali otkriti zašto je tome tako. Uz to, razgovor se u panelu vodio i oko plagiranja fotografija gdje je ponekad vrlo teško utvrditi je li riječ o plagijatu ili stvaranju fotografije npr. statičnog objekta poput jezera u istim uvjetima i s istog položaja, za razliku od stvaranja fotografija po narudžbi klijenta po tzv. principu „look alike“, gdje bi se i moglo dogoditi plagiranje.
Ovogodišnji MAKK zatvoren je panelom „Kaznenopravna zaštita autorskog i srodnih prava — dosezi i dileme“ koji je uz sudjelovanje Dražena Tripala, sudca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Drage Marincela, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika te odvjetnika Zorana Vujasina, vodio odvjetnik Pavle Fellner. Razmatrajući novine u kaznenopravnom procesu i njihov utjecaj na ostvarivanje autorskog i srodnih prava, u ovom panelu izneseni su i uz to vezani konkretni problemi nositelji prava intelektualnog vlasništva. Naime, zbog promjena u praksi, prema kojima se za pokretanje kaznenog progona zbog povrede autorskih prava traži da je oštećeni pretrpio štetu od najmanje 60.000 kn, broj takvih kaznenih postupaka značajno smanjen. Iz tog razloga kazneno pravna zaštita usmjerena je samo za najteže povrede autorskih prava.