Nizom koncerata, seminara, radionica, izložbi i projekata Glazbena škola u Varaždinu ove godine obilježava 190. obljetnicu utemeljenja. Jedan od težišnih projekata u tom nizu, proveden 7. lipnja u obnovom zapeloj varaždinskoj sinagogi, svakako je ciklus od dva koncerta – podnevnog i večernjeg – pod nazivom Židovi – skladatelji i inspiracija, kojima su varaždinski glazbenici odali počast brojnoj židovskoj zajednici gotovo potpuno nestaloj iz Varaždina tijekom II. svjetskog rata, a u kontekstu 70. godišnjice osnutka židovske države . I dok su podnevni koncert održali učenici varaždinske Glazbene škole s djelima hrvatskih i njemačkih Židova, večernji je bio autorski koncert Davora Bobića sa skladbama nadahnutim židovskom kulturom. Ujedno je to bio i prvi koncert kojim skladatelj ove godine slavi 50. rođendan. A kako su sve, pa tako i skladateljske obljetnice osim za slavlje, veselje i druženje, prigoda za osvrt i rekapitulaciju učinjenog, krenimo redom.
Svestrani rad
Ne samo skladatelj, nego i pedagog, organizator i voditelj nekad varaždinske, a danas i osječke glazbene sezone te dugogodišnji ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri, Davor Bobić je bez sumnje jedan od najutjecajnijih glazbenika suvremenog hrvatskog glazbenog života.
Rođen u Varaždinu gdje je završio osnovnu i srednju školu, na Konzervatoriju P.I. Čajkovski u Kijevu diplomirao je harmoniku, kompoziciju i teoriju glazbe. Pedagošku karijeru započeo je neposredno nakon studija na varaždinskoj Glazbenoj školi. Nastavlja je na Umjetničkoj akademiji u Osijeku gdje je od 2003. godine docent, od 2008. izvanredni, a od 2014. redovni profesor. Od 2005. do 2009. godine je voditelj Odsjeka za glazbenu umjetnost, a obnašao je i dužnost voditelja katedre za glazbenu pedagogiju. Godine 2009. je na istoj ustanovi imenovan prodekanom za znanost i umjetnost. Uz niz organizacijskih poboljšanja, pod njegovim se vodstvom ili uz njegovo sudjelovanje na Umjetničkoj akademiji povećava broj studijskih programa (klavir, kompozicija, gitara, muzikoterapija) i uvode potpuno novi (studij tamburice), dok će na Glazbenoj školi u Varaždinu prije svega biti zapamćen po tome što je, sredinom 90-tih godina, prvi i do sad jedini u Hrvatskoj pokrenuo skladateljsku klasu za osnovnu i srednju školu koju s manjim prekidima vodi do danas. U vrijeme kada je bio ravnatelj Koncertnog ureda – od 1999. do 2007. – Varaždin je kao rijetko kad u svojoj povijesti imao kontinuiranu glazbenu sezonu, a dolaskom na čelo Varaždinskih baroknih večeri, 2006. godine, mijenja koncept festivala osmišljavajući ga u skladu sa suvremenim promišljanjima rane glazbe.
Skladateljski opus
Skladateljski opus Davora Bobića jedan je od najopsežnijih, najraznolikijih i najizvođenijih u suvremenoj hrvatskoj glazbi. Obuhvaća instrumentalna, vokalna, vokalno-instrumentalna i glazbeno-scenska djela. Instrumentalni dio opusa sastoji se od skladbi za različite solo instrumente: najviše harmoniku koju Bobić poznaje i kao interpret, zatim klavir, gudačke i puhačke instrumente uz i bez pratnje klavira. Tu je zatim glazba za najrazličitije komorne sastave – gudačke, puhačke, harmonikaške, kombinacije gudača i puhača itd. -, koncertantna i glazba za različite orkestralne sastave. Što se vokalne glazbe tiče najviše piše za zborove, a cappella ili uz instrumentalnu pratnju (klavir, udaraljke i sl. ili uz kombinaciju s nekim melodijskim instrumentom), dječje, djevojačke, ženske, mješovite. Od opsežnijih vokalno-instrumentalnih djela tu su oratorij Kralj Tomislav i Vukovarski requiem, a od glazbeno-scenskih balet s pjevanjem Veronika Desinićka. Autor je i filmske glazbe te glazbe za niz kazališnih predstava.
Neoklasični neofolklorist
Skladateljskim sredstvima i postupcima, Bobić suvereno vlada. Svoj glazbeni svijet stvara u neoklasicističko-folklorističkom idiomatskom prostoru. Njegovo je glazba tako određena fragmentarnom melodijom, tonalnim centrom, nefunkcionalnom harmonijom s povremenim posezanjem za folklorno nacionalnim idiomom što se očituje bilo obradom folklora (Vukovarski requiem, Veronika Desinićka) bilo kroz uporabu folklora kao skladateljskog materijala, dakle primjenom ostinata, sviranjem na praznim žicama, kvartnom ili kvintnom vertikalom odnosno dijatonskim clusterima u rasponu kvarte ili kvinte, folklornim melodijskim gestusom smanjenih i povećanih intervala i glissanda te asimetrično raspoređenim ritmičkim i metričkim akcentima.
S druge strane, instrumentalni i vokalno-instrumentalni sastavi za koje piše su uglavnom tradicionalni. Tradicionalan je i njihov tretman. Međutim, kako je najveći dio njegova opusa nastao kao posveta ili narudžba, Bobić unutar tih zadanih okvira, a stalno u konzultacijama s kolegama instrumentalistima, uvijek propituje mogućnosti instrumenata i njihovih kombinacija, tražeći što zanimljivija i tehničko-izvodilački prihvatljiva rješenja, prilagođavajući se izvođaču za kojeg misli i piše glazbu. Osim što je efektna, briljantna i slušljiva, njegova glazba u tom smislu „leži pod prstima“ pa je izvođači vole jednako kao i publika.
Slavljenički koncert
Skladbe na programu slavljeničkog koncerta bile su: Bubot za klavir, Obed Edom za saksofon i klavir, Glas Jeremije za klavirski trio, Midraš za obou i klavir, Primi me za sopran, klarinet i klavir, Symphoneo za klavirski kvintet, Mezuzah za klarinet i klavir, Concertinato za bisernicu i klavir, Koraci kroz Yad Vashem u verziji za violinu i klavir i Menora za klarinet, violinu, violončelo i klavir. Sve su komorni dio Bobićevog ciklusa nadahnutog židovskom kulturom koji je nastajao od 2004. započevši skladbom Symphoneo, a skladatelj ga namjerava zaključiti molitvenom kantatom Amida koja će prvi put biti izvedena na ovogodišnjim Osorskim glazbenim večerima koje su među ostalima također njemu posvećene. Ciklus obuhvaća i nekoliko skladateljevih kapitalnih djela kao što su oratorij Izaija (2007/2008), kantata Jerihon (2011), komorna simfonija Gideon (2011/2012) i koncert za violinu i gudače Koraci kroz Yad Vashem (2016). Poveznice sa židovskom kulturom u skladbama su prije svega tekstovi na kojima se temelje i naslovi koji se odnose na židovsku povijest i tradiciju. Glazbene veze naziru se u melodijskom pokretu, metro-ritmičkoj slojevitosti, izboru instrumenata ili su simboličke.
Veći dio skladbi s programa izveli su članovi ansambla Alisios Camerata u sastavu Vlatka Peljhan i Žiga Faganel, violine, Tajana Škorić, viola, Alja Mandič, violončelo, Aljaž Beguš, klarinet i Mia Elezović, klavir. Uz njih su još nastupili Konstantin Krasnitsky, klavir, Petra Horvat, saksofon, Aleksandra Lazar, oboa, Ana Horvat i Bruno Philipp, klarineti i Marijo Zbiljski, bisernica te učenici Glazbene škole- Lucija Čehok, klavir, Lucija Spevec, sopran i Ruta Bobić, violina. Koncert je najavljen i zaključen zvucima šofara na kojim su svirali Marko i Petar Prepelić. Pokrovitelji koncerta bili su grad Varaždin i Veleposlanstvo Države Izrael, a osim predstavnika grada i Varaždinske županije, koncertu su prisustvovali predstavnici židovske zajednice u Hrvatskoj te izraelska veleposlanica u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman.
Autor teksta: Nataša Maričić
Foto: Siniša Sović
Foto agencija Sjever
