naša
Povijest
Priča o Hrvatskom društvu skladatelja (HDS) započinje u izazovnim vremenima 1945. godine, kada su skladatelji i glazbenici prepoznali potrebu za osnivanjem zajedničke organizacije koja će štititi njihove interese i promicati glazbenu umjetnost. Dana 9. lipnja 1945. godine održana je inicijativna skupština u Maloj dvorani tadašnjeg Hrvatskoga državnog konzervatorija, a skladatelj Ivo Tijardović preuzeo je ulogu prvog predsjednika Društva. Tim događajem započelo je oblikovanje institucije koja će odigrati ključnu ulogu u razvoju hrvatske glazbene kulture.
Rani dani i prvi koraci
Prva godišnja skupština Udruženja kompozitora Hrvatske (UKH) krajem 1945. okupila je 50 članova. Već tada su istaknute ključne teme poput zaštite autorskih prava i izdavaštva te pokrenuta inicijativa za proslavu stote obljetnice opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog. Godine 1946. započinje rad na Zakonu o zaštiti autorskih prava, čime Društvo potvrđuje svoju predanost pravnoj zaštiti glazbenih stvaratelja.
Ključni trenutci i proširenje djelovanja
Tijekom desetljeća, HDS je prošao kroz niz prekretnica koje su oblikovale njegov današnji značaj. Osnivanje festivala Muzički biennale Zagreb 1961. godine označilo je početak nove ere u promociji suvremene glazbe. Biennale, koji traje i danas, postao je međunarodno priznata manifestacija, spajajući hrvatsku glazbenu scenu s globalnim trendovima. Istodobno, pokretanje Zagrebfesta 1953. postavilo je temelje popularnoj glazbi, a utemeljenje Glazbene tribine te manifestacije Dani hrvatske glazbe 1964. godine dodatno su naglasili važnost očuvanja nacionalnog glazbenog stvaralaštva.
Uloga u zaštiti autorskih prava i izdavaštvu
Godine 1991., tijekom Domovinskog rata, HDS je transformiran u modernu udrugu građana, a Zavod za zaštitu autorskih prava (ZAMP) postao je integralni dio njegove stručne službe. Društvo se snažno zalagalo za razvoj zakonskog okvira za zaštitu autorskih prava i jačanje odnosa s međunarodnim autorskim organizacijama.
U segmentu izdavaštva, HDS je odigrao ključnu ulogu u promociji hrvatske glazbe, izdavši stotine notnih izdanja i CD-ova, dok je osnivanje nakladničke i diskografske kuće Cantus d.o.o. 2000. godine osiguralo profesionalnu platformu za suvremenu glazbu.
Suvremeno doba i međunarodno priznanje
U novije vrijeme HDS je pokrenuo projekte usmjerene na promociju mladih talenata i suvremenih formi glazbene umjetnosti. Glazbene nagrade poput Porina i Cesarice postale su sinonim za priznanje izvrsnosti u glazbenom stvaralaštvu. Godine 2020. pokrenut je internestski portal glazba.hr, koji je postao središnji informativni izvor o hrvatskoj glazbenoj sceni, dok je 2022. HDS bio domaćin prestižne Europske nagrade za filmsku glazbu Camille Award.
Pogled u budućnost
Hrvatsko društvo skladatelja danas je ključna institucija hrvatske glazbene kulture. Svojim manifestacijama, edukativnim programima poput Behind the Scenes i snažnim angažmanom u zaštiti autorskih prava, HDS ostaje vodeći glas hrvatskih glazbenih stvaratelja i promotor bogate glazbene baštine Hrvatske u zemlji i inozemstvu.
Vremenska crta
Povijest Povijest Povijest Povijest Povijest
1945.
- 9. lipnja - inicijativna skupština hrvatskih skladatelja održana u Maloj dvorani Hrvatskoga državnog konzervatorija (danas Muzička akademija); izabran je privremeni Upravni odbor na čelu s I. Tijardovićem; sastavljen je tekst prvog pravilnika
1961.
- 1. Muzički biennale Zagreb, međunarodni festival suvremene muzike
1964.
- utemeljena Jugoslavenska muzička tribina
1975.
- obilježena je 30. obljetnica Društva
- Proslava 30. obljetnice u HGZ-u – 1975. Predsjedništvo: M. Miletić, M. Prohaska, B. Hohnjec, S. Horvat, I. Stamać, Z. Pibernik, A. Tomašek, Z. Špišić
1979.
- 12. – 18. svibnja - održan 10. Muzički biennale Zagreb; pod zajedničkim naslovom Urbofest niz priredbi na otvorenim zagrebačkim prostorima
- MBZ 1979. Urbofest. Zrinjevac. Multigravitation Aerodance Group, New York
1985.
- održan 13. Muzički biennale Zagreb; festival uspio okupiti veliki broj svjetskih skladateljskih veličina; održan simpozij „Skladateljske sinteze 80-ih”
- 26. – 29. prosinca - proslava 40. obljetnice Društva
- Svečana sjednica Predsjedništva u predvorju KDVL, svečani koncert i izložba (autor Z. Blažeković) te veliki muzikološki skup na kojem sudjeluje trinaest muzikologa i muzičkih pisaca
- MBZ 1985 – Krzysztof Penderecki u razgovoru s jednim od akreditiranih novinara
1990.
- Društvo mijenja ime u Hrvatsko društvo skladatelja
2005.
- Svjetski dani nove glazbe Međunarodnog društva za suvremenu glazbu (ISCM) po prvi puta održani u sklopu Muzičkog biennala Zagreb. Skladatelji iz cijelog svijeta sudjelovali su sa svojim skladbama na 25 koncerata MBZ-a.
2014.
- Pokrenut je RockOff festival koji ispunjava višestruku ulogu kao inkubator mladih autora i glazbenika nove rock i off glazbe, outlet novog zvuka i manifestacija kojom se Društvo fokusiralo na „medijsku deblokadu“ svojih mladih i talentiranih članova
- HDS postao HUB za Hrvatske umjetničke festivale u sklopu novog projekta Europske festivalske asocijacije (EFA), nazvanog Europe for Festivals - Festivals for Europe (EFFE)
2022.
- HDS je bio domaćin godišnje skupštine Europskog saveza skladatelja (ECSA) koji je u rujnu održan u Splitu, uz koji je održana i završna večer Europske nagrade za filmsku glazbu (Camille Award), prilikom čega je skladatelju Alfiju Kabilju uručena posebna nagrada za životno djelo za njegov cjelokupni opus filmske glazbe.
- Pokrenut program razvoja publike Behind the Scenes, za učenike srednjih škola
Muzički biennale Zagreb 1969. Karlheinz Stockhausen s organizatorima festivala (stoji: Josip Stojanović, u kutu lijevo Miroslav Poljanec)
Muzički biennale Zagreb 1963. Igor Stravinski u razgovoru s Milanom Horvatom i Milkom Kelemenom
17. svibnja 1961. Koncertna dvorana Istra Gradonačelnik Većeslav Holjevac otvara 1. Muzički biennale Zagreb