HDS nastavlja s organizacijom plenuma na aktualne teme od interesa članstvu. Tako je u srijedu, 22. studenog u prostorima ZAMP-a, održan plenum na temu primijenjene glazbe.
Plenumu je prisustvovalo sedamnaest redovnih i dva suradna člana te zaposlenici HDS Matice i ZAMP-a.
Dnevni red plenuma sadržavao je ukupno tri točke: Problematika skladateljskog rada za film i televiziju, Problematika skladateljskog rada za kazališne predstave, Problematika skladateljskog rada za videoigre i ostale oblike suvremenih medija. Prisutni članovi već su od samog početka rasprave ponudili svoja iskustva i promišljanja te je vrlo uskoro postalo jasno kako se, uz neka odstupanja, problematike u ovim različitim medijima dobrim dijelom podudaraju.
Raspravu su vodili Predsjednik Mladen Tarbuk i Glavni tajnik Antun Tomislav Šaban, koji je pozvao okupljene članove da se izravno uključe u raspravu te izjavio kako je ovaj plenum prilika za nastavak dijaloga s dijelom članstva koji se bave primijenjenom glazbom. Nastavio je naglasivši da je ovaj dijalog započet ujesen prošle godine, na marginama skupštine ECSA-e koju je HDS ugostio u Splitu, kada je dodijeljena i nagrada „Camille“ za najbolje europske uratke filmske glazbe te održan „nulti“ sastanak članova koji se bave primijenjenom glazbom. Također je dodao kako od svojeg osnutka ECSA (European Composers ad Songwriters Association) počiva na tri stupa – ozbiljnoj, popularnoj te primijenjenoj glazbi.
Pitanje problematike u industriji primijenjene glazbe vrlo je specifično jer, ovisno o mediju, uključuje kako tzv. mala tako i velika prava kao i prava za ponovno korištenje pri obnovi predstava te kino distribuciji filmova. Autori u pravilu sami pregovaraju uvjete ugovora za svaki pojedini angažman, a tu je i pitanje sudjelovanja institucija kao npr. HAVC.
Zvonimir Dusper istaknuo je kako primijenjena glazba nije prepoznata od struke, a to se očituje izostankom kategorije za tu vrstu glazbe kod strukovnih nagrada, kao što je Porin ili nagrada Hrvatskog glumišta. Dalibor Grubačević zatim je dodao kako Hrvatska nema razvijenu filmsku industriju te da većina redatelja ne doživljava glazbu kao važnu sastavnicu filma. Ta se činjenica očitava u vrlo kratkim rokovima za isporuku glazbe za film te disproporcionalno niskim budžetom koji se odvaja za filmsku glazbu. Đelo Jusić nadovezao se na Grubačevićev komentar te dodao kako je stvaranje autorske glazbe za film i televizijske produkcije dodatno ugroženo digitalnim servisima koji za pretplatnički paušal nude glazbu koja se može koristiti za potrebe filma i televizije.
Nadalje, Nenad i Alan Sinkauz naglasili su problem nelojalne konkurencije, dumping cijena kao i nekolegijalno ponašanje producenata kod prijavljivanja za sufinanciranje, odnosno kod ugovaranja projekata. Svojim su uključivanjem raspravi također doprinijeli Mladen Miličević, Irena Paulus, Toni Starešinić te Ozren Glaser. Sve to samo su neki od primjera problema s kojima se autori primijenjene glazbe susreću u svojoj poslovnoj svakodnevici.
Milan Majerović Stilinović informirao je prisutne o hrvatskoj glazbenoj banci koju otvara tvrtka GlazbenaBanka.hr i nudi svoje usluge svim zainteresiranima.
Predloženo je nekoliko akcija HDS-a, od kojih izdvajamo poticanje i razvoj dijaloga s HAVC-om, pravnu pomoć kod pregovaranja i ugovaranja s filmskim i kazališnim producentima te objavljivanje komercijalnih fonograma primijenjene glazbe u izdavačkoj kući Cantus, što bi omogućilo prikupljanje master prava.
Zaključeno je da će planovi i prijedlozi biti konkretizirani na daljnjim sastancima i susretima pojedinaca i skupina autora ove specifične glazbene branše.
